Ponudio strpljenje”
istog stava kao što mnogi misle da ju je isprovocirao kad je Janukoviča u Vilniusu suočio s ultimatumom “uzmi ili ostavi” jer nitko ne želi dati još jedan razlog ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da bude agresivan.
Ništa od bezviznog režima
Sporazum koji je Janukovič odbio potpisati u međuvremenu je, nakon promjene vlasti u Kijevu, potpisan i do sada je ratificiran u većini država EU, no njegova primjena je odgođena do 1. siječnja 2016., što je bio znak popuštanja Rusiji, s kojom EU i Ukrajina zajedno analiziraju kakav će učinak taj sporazum imati. Novi ukrajinski predsjednik Petro Porošenko i vlada premijera Arsena Jacenjuka očekivali su da Ukrajina na summitu u Rigi dobije signal o tome da će joj negdje u budućnosti biti otvorena vrata za ulazak u EU, te da za početak dobije bezvizni režim s EU. Prva želja možda im je i uslišana jer je u usvojenoj deklaraciji spomenuto da postoje “europske aspiracije” među pojedinim zemljama Istočnog partnerstva. Druga želja im je ostala neuslišana: EU neće još ukinuti vize ni Ukrajini, ni Gruziji i Moldaviji koje također žele bezvizni režim. No, o europskim aspiracijama Ukrajine, Moldavije i Gruzije još se može puno raspravljati, jer je i njemačka kancelarka Angela Merkel rekla da pristupanje Uniji nije tema. - Istočno partnerstvo nije instrument politike proširenja EU, nego instrument približavanja EU - rekla je Merkel. Armenija i Bjelorusija nisu zainteresirane za približivanje Uniji jer su se pridružile Euroazijskoj ekonomskoj uniji, koju je Rusija osnovala kao protutežu EU. Azerbajdžan je negdje između. Njegov predsjednik Iljham Alijev nije se pojavio na summitu u Rigi, formalno je kao razlog naveo žalovanje zbog požara u stambenoj zgradi u Bakuu u kojoj je poginulo 15 ljudi, ali njegovo nezadovoljstvo Unijom izvire iz činjenice da ga mnogi u Europi kritiziraju zbog kršenja ljudskih prava i nedemokratskog vladanja. Ipak, Azerbajdžan se nada da će imati korist od energetske suradnje s EU, gdje mnogi žele da azerski plin zamijeni ruski plin.
Irska je homoseksualnost dekriminalizirala 1993., a prije pet godina legalizirala je istospolne zajednice
Oko 3,2 milijuna Iraca jučer je bilo pozvano da izađu na referendum i izjasne se jesu li za legalizaciju istospolnih brakova, a zanimljivo je to što se referendum održava samo 22 godine nakon što je ta zemlja dekriminalizirala homoseksualnost. Ako se Irci izjasne za sklapanje istospolnih brakova, morat će se mijenjati ustav, a za- jednica između osoba istoga spola bit će unesena u ustavne odredbe i nazivat će se brakom. Prije pet godina Irska je dobila zakon po kojemu partneri istoga spola mogu sklopiti civilnu zajednicu, koja nije ustavna kategorija i koju ne štiti ustav. No ovo nije jedino referendumsko pitanje. Irci se također izjašnjavaju o tome hoće li dobnu granicu za predsjedničkog kandidata spustiti sa dosadašnjih 35 na 21 godinu života. (maš)