U samo nekoliko dana ruski su avioni postigli više nego saD od početka rata
Anvar Azimov, novi ruski veleposlanik u Hrvatskoj
Dr. Anvar Azimov novi je veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj. U diplomatskoj karijeri bavio se južnom Azijom, gdje je naučio hindi i urdu, a od 2000. pozornost je preusmjerio na Europu. Bio je ruski predstavnik u Uredu visokog predstavnika u BiH te od 2008. do 2011. stalni predstavnik Ruske Federacije pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Nastupni intervju za Večernji list veleposlanik Azimov dao je u trenutku kad je Rusija, zbog akcije u Siriji, opet u fokusu svjetskog zanimanja. :: Kako ocjenjujete bilateralne odnose između Hrvatske i Rusije? Prolazimo kroz relativno teško razdoblje i bilježimo stagnaciju u trgovini, gospodarskoj suradnji pa donekle i u političkoj suradnji na najvišoj razini iako konzultacije na razini ministara vanjskih poslova redovno traju. Namjeravam aktivirati suradnju u svim sektorima i imam plan za svakog hrvatskog ministra. Sljedeće godine, kao pripremu za 2017., kad slavimo 25 godina uspostave diplomatskih odnosa, želim učiniti sve kako bih organizirao posjete ministara vanjskih poslova, premijera, a moguće i predsjednika, no za takvo što trebamo dobar sadržaj. Već smo hrvatskoj strani predložili niz sporazuma koji bi mogli biti potpisani. Planiram i ozbiljno aktivirati rad hrvatsko-ruskog povjerenstva. Plenarna sjednica nije održana od 2010. Sram me je zbog toga. :: Prošlu i ovu godinu obilježile su sankcije koje je EU uveo protiv Rusije te ruske protusankcije prema državama EU. Ima li naznaka da će sankcije biti uskoro ukinute? Ne želimo sankcije, no nametnute su nam i morali smo odgovoriti uvođenjem protusankcija. Nažalost, za sada nema naznaka da će biti ukinute i nastavit će se sigurno sljedeće godine. Smatram da je EU napravila pogrešku. Zbog sankcija gubi 100 milijarde eura godišnje, a Rusija se sve više oslanja na druga tržišta. :: Kako su sankcije utjecale na gospodarsku suradnju Hrvatske i Rusije? Unatoč sankcijama i činjenici da je Hrvatska članica EU i NATO-a, od hrvatskih političara, a sastao sam se i s predsjednicom, sad već bivšim predsjednikom Sabora Josipom Lekom, s predstavnicima SDP-a i HDZ-a, nisam čuo ni jednu jedinu ružnu riječ ili zamjerku Rusiji. Nažalost, sankcije jesu utjecale na suradnju.
Robna razmjena između Hrvatske i Rusije lani je iznosila gotovo dvije milijarde dolara, od čega je izvoz iz Hrvatske u Rusiju bio 400 milijuna dolara. Zbog sankcija Hrvatska gubi 20 do 25 milijuna eura, najviše od izvoza voća i ribe. Cilj za ovu godinu jest ostvariti robnu razmjenu od 1,5 milijardi dolara, iako procjene ruskih banaka kažu da će robna razmjena pasti i do 35 posto. Želim učiniti sve da Rusija sa sedmog mjesta dođe u prvih pet trgovinskih partnera Hrvatske, a da Hrvatska skoči sa 58. mjesta među prvih 30. Želimo kupovati lijekove, kozmetiku, tekstil, voće i povrće, ali i vino. Zainteresirani smo i za brodogradnju, što je sektor koji nije obuhvaćen sankcijama, ali i naftu i plin.
:: Osjeća li Rusija sankcije?
Osjećamo ih. Imamo problema s efikasnim poslovanjem banaka. BDP je pao, no u 2017. očekujemo opet rast jer se ekonomija oporavlja. Još imamo goleme resurse – “vruć novac” i zlatne rezerve, u vrijednosti oko 400 milijarde dolara.
:: S ruske strane znale su se čuti kritike da je Gazprom gubio tendere u Hrvatskoj zbog političkih razloga. Dijelite li to mišljenje?
Gazprom jest izgubio niz tendera, no ne zbog političkih razloga. Doduše, ne isključujem mogućnost da je bio mali pritisak od Bruxellesa s obzirom na sankcije.
:: Smatrate li da je hrvatska ministrica Vesna Pusić za Rusiju prihvatljiv kandidat za funkciju glavnog tajnika UN?
Za sada postoji 12 ili 15 kandidata iz zemalja istočnoeuropske skupine. Željeli bismo da te zemlje dođu do konsenzusa i zajedničkog kandidata. Nažalost, to nije moguće. Mi mislimo da sljedeći glavni tajnik mora biti baš iz istočne Europe. Ako neka žena bude dostojan kandidat, spremni smo je podržati. Dobro poznajemo i jako cijenimo gospođu Pusić. Ali, proces izbora je dugotrajan i kompliciran. Za sada postoje dvije ozbiljne kandidature, Bugarkinje Irine Bokove, koja je na čelu UNESCO-a i gospođe Pusić. Prema našem mišljenju, ni jedna od njih nema neku prednost. Spremni smo podržati onu koja dobije glasove većine stalnih članica Vijeća sigurnosti.
:: U Hrvatskoj je zamijećeno da ste prvi veleposlanik koji je odmah po dolasku u Zagreb otišao na grob našeg prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Tko vam je to sugerirao?
To je bila moja odluka. Tako sam napravio i kad sam prvi put došao u Indiju i obišao grob Mahatme Gandija, a poslije i grob Indire Gandi koju sam poznavao osobno. Kad sam se pripremao za dolazak u Zagreb, u Moskvi sam razgovarao s mnogobrojnim Hrvatima i rekao im da želim posjetiti grob nekog znamenitog Hrvata. Neću otkrivati što su mi sugerirali, ali ni jedan njihov savjet nisam prihvatio. Za mene je Tuđman simbol neovisne Hrvatske i to je bio moj izraz poštovanja prema hrvatskom narodu. Iako sam ovdje samo dva mjeseca, već imam vrlo dobre odnose s vašim bivšim predsjednicima Mesićem i Josipovićem.
:: Susreli ste gotovo sve trenutačno najvažnije političare u Hrvatskoj. Hoćete li se sresti i s premijerom Milanovićem ili ćete sačekati ishod izbora?
Najbliže odnose uspostavio sam sa predsjednikom Mesićem koji me zove sinom, a ja njega ocem, i s gradonačelnikom Bandićem. Bio bih sretan da se susretnem i s premijerom, ali rečeno mi je da se prema njegovu protokolu on ne sastaje s veleposlanicima. Ali, sastajem se s ministrima njegove vlade. Prilikom predaje svojih agrementa jako sam uspješno razgovarao s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović i želio bih pohvaliti njezino razumijevanje međunarodnih odnosa.
:: Očekujete li da će se sankcije Rusiji uskoro ublažiti ili ukinuti?
Europske zemlje krenule su u sankcije pod utjecajem SAD-a zbog Ukrajine, a tamo se stanje nije bitno promijenilo. Da do krize nije došlo u Ukrajini, izbila bi negdje drugdje jer je tada Rusija imala jako veliki gospodarski i vojni rast. Rusija nije željela biti protuteža Washingtonu. Mi se protivimo uspostavi bipolarnog globalnog političkog sistema jer danas postoji snažna Kina, Indija... Mi smo za multipolarni sistem. Međutim, Rusija je postala toliko jaka da je realno prijetila hegemoniji SAD-a u svijetu. Kada se razriješi ukrajinska kriza, ostat će krimski problem. Oko Krima Rusija neće pristajati ni na kakve kompromise. Krim je oduvijek bio dio Rusije. Da nije postao dio Rusije, Krim bi imao istu sudbinu kao Donbas i Lugansk. Ovako je ispravljena povijesna nepravda. To je nepovratni proces i oko toga ne treba imati nikakvih iluzija. Problem Donbasa treba rješavati u granicama teritorijalne cjelovitosti Ukrajine.
:: Ipak, nakon aneksije Krima i rata u istočnoj Ukrajini Rusija je optužena za vojno miješanje i agresiju. Koliko je to, prema vašem mišljenju, pokvarilo imidž Rusije i predsjednika Putina u svijetu?
Prvo, ne slažem se s terminom – aneksija Krima. Tamo je bio referendum na koji je izišlo 97% stanovnika Krima, bili su prisutni strani promatrači... A na Kosovu nije bilo nikakvog referenduma i svi šute. To su dvojni standardi.
Čekamo službenu molbu vlade Iraka. Ako nas pozovu, mi smo spremni proširiti udare naše avijacije protiv ISIL-a i na teritoriju Iraka
Naravno da je međunarodni ugled Rusije pao. Međutim, postoji nekoliko desetaka zemalja koje podržavaju Rusiju oko Krima i razumiju zašto Rusija ne dopušta da se Donbas zbriše. A rejting predsjednika Putina u Rusiji je naglo i jako skočio. Rusi su narod patriota. On je dar ruske povijesti.
:: Međutim, sada nakon vojne intervencije u Siriji, imidž Rusije kao da se naglo popravlja. I predsjednik Putin za mnoge postaje “good guy”.
Rusija u Siriji samo realizira svoje prijedloge da se napravi široka antiteroristička koalicija.
:: Ali, već postoji jedna koalicija.
Nažalost, široke koalicije za sada nema. Prije nego što smo donijeli odluku o akciji protiv Islamske države u Siriji, bili smo protiv toga da nastupimo zajedno sa SADom jer je SAD krenuo u akciju bez odluke Vijeća sigurnosti UN-a i bez poziva sirijske vlade. Naša je akcija potpuno u suglasnosti s Vijećem sigurnosti. O predsjedniku Assadu možemo imati različita stajališta. Razumijemo da u Siriji postoje unutrašnji problemi, ali smatramo da se sukobi između pristalica i protivnika Assada mogu riješiti samo političkim putem. Za nas je Assad legalno izabran od naroda. Naša akcija nema za cilj podržati njegov režim. Naš cilj je borba s ISIL-om. Ako ih mi ne zaustavimo, a oni imaju ideju kalifata, mogli bi nastati problemi za cijeli svijet. Naš cilj jest da prije svega uništimo infrastrukturu terorista. Pogrešno je mišljenje da želimo uništiti političke protivnike Assada. Samo u prvih nekoliko dana postigli smo više nego Amerikanci i njihovi saveznici od početka rata. :: Imate li za tu tvrdnju konkretne pokazatelje? Imamo podatke o uništenim skladištima vojne opreme, infrastrukturi i bazama ISIL-a i drugih terorističkih grupacija. :: Tko su za Rusiju teroristi? Za nas su međunarodni teroristi oni koji su javna opasnost ne samo za Rusiju ili Hrvatsku nego i za cijeli svijet. Ono što se dogodilo u Iraku i Libiji, ne smije se ponoviti u Siriji. Rusija će odigrati svoju ulogu i otići. Mi nemamo namjeru ostati u Siriji i kada prođe opasnost od terorizma, prestat će i naše vojno prisustvo. Najvažnije je slomiti kičmu ISIL-u. :: Jesu li za vas borci, recimo Slobodne sirijske armije teroristi i kao takvi legitimna meta? Ne, jasno je da oni nisu teroristi kao ni drugi Assadovi politički protivnici. Teroristi su ISIL, Al-Nusra i još neke terorističke grupacije. Ne želimo se miješati u unutrašnje probleme Sirije. Nažalost, na strani ISIL-a bori se i nekoliko tisuća boraca sa sjevernog Kavkaza. Mi jako dobro znamo da će se oni, ako ne zaustavimo ISIL, vratiti i ući na teritorij Rusije. :: Zašto ruske snage ne djeluju i na teritoriju Iraka? Čekamo službenu molbu vlade Iraka. Ako nas pozovu, mi smo spremni proširiti udare naše avijacije i na teritorij Iraka. :: Što kažete na kritike da su ruski avioni bombardirali dijelove Homsa u kojima nema terorista? Ta informacija pojavila se prije nego što je vojna akcija uopće počela. To je čisti propagandni rat protiv Rusije. Nakon njihovih akcija, stradale su tisuće građana Sirije. Ali, budimo objektivni, ovo je rat i u svakom ratu, nažalost, ima i nevinih žrtava. :: Koliko će trajati ruska vojna akcija? Sve dok ne uništimo veći dio baza ISIL-a. Ne mislim da će trajati mnogo mjeseci. Vjerujem u efikasnost Amerikanaca i saveznika, ali još više vjerujem u udare ruske avijacije. :: U jednom dijelu zapada postoji strah da se ovom ruskom vojnom intervencijom globalno mijenja odnos snaga. Tako američki senator John McCaine kaže da je ovo za Amerikance tragedija jer SAD više nije neupitni svjetski lider. Mislim da se naši partneri ne trebaju prema ruskoj akciji odnositi s ljubomorom. Mi cijenimo američke napore i djelovanje iako rade mimo Ujedinjenih naroda. Sigurno će biti različitih neobjektivnih reakcija, ali vrijeme će sve pokazati.