EK dogovorio s Turskom prekid izbjegličkog vala
Mađari jučer nisu zatvorili granicu, čekala se odluka politike
Najave da će u nedjelju zatvoriti granice s Hrvatskom za izbjeglice Mađari ipak nisu realizirali. Za doček deset autobusa s izbjeglicama iz Opatovca hrvatski su se policajci u Baranjskom Petrovu Selu jučer ujutro pripremali po već uhodanom protokolu. No nitko od njih nije znao hoće li im susjedi i u kojem trenutku zatvoriti željezna vrata. – Ovisimo o njima. Komuniciramo mi s mađarskim kolegama, ali ne znaju ni oni. Visoka politika o tome odlučuje, u pet minuta sve se može promijeniti – upućivali su nas.
Prolaz sporiji
Rezervni je plan bio spreman – ne bude li prolaz slobodan, autobusi se skreću na autocestu i voze ih na slovensku granicu. No, da zatvaranja ipak neće biti, barem ne za jutarnju kolonu, dalo je naslutiti nekoliko mađarskih autobusa poslaganih s druge strane granice, u Beremendu. Prva je kolona autobusa s granice sa Srbijom prema Mađarskoj krenula u 8.36, stigli su ravno u 10 sati. Sedam minuta kasnije kolona Sirijaca i Afganistanaca, u redu po dvoje, stajala je pred metalnim vratima. Mađari su ih pustili unutra, svakih pola sata primali su po 50ak putnika, koliko ih stane u jedan autobus. Registracija i kontrola tekli su nešto sporije nego inače. A izbjeglice su do kontrolne kućice prolazili između dvije postrojene grupe vojnika s dugim cijevima. Uz njih su u 10.40 parkirana i tri vojna vozila koja su, kako nam kažu, Mađari bili maknuli u stranu ovoga vikenda pa jučer vratili. Sagrađen je 41 kilometar žičane ograde, a planiraju se žicom ograditi sva 82 kilometra, koliko je duga kopnena granice od Drave do Dunava. Strojevi rade punom parom pa ograđivanje brzo napreduje. Postavljeno je i desetak kontejnera na ulazu u Beremend, vjerojatno za logistiku i registraciju. Uz jutarnju, još jedna kolona od deset autobusa krenula je iz Opatovca rano popodne. Izbjeglice i dalje ulaze iz Srbije u Hrvatsku, oko 250 njih na sat. Ukupno su 3084 stigla od ponoći do jučer u podne preko Tovarnika i Bapske. Prevoze ih do Opatovca, gdje ih registriraju, pruže im medicinsku pomoć, daju hranu i vodu. U prihvatnom centru u Opatovcu u podne su se nalazila 1984 migranata. Do jučer u 12 sati u Hrvatsku je ukupno stiglo 109.790 izbjeglica. U Europskoj komisiji imaju načelan stav da “ograde i zidovi nisu rješenje”, ali ostavljaju dojam da ne namjeravaju zaustaviti Mađarsku u podizanju ograde prema članici EU Hrvatskoj. – Realno, mi tu ne možemo ništa učiniti. Iako je Hrvatska članica EU, nije članica schengenske zone i mađarsko-hrvatska granica jest vanjska granica Schengena, a Mađarska ima pravo upravljati tom granicom kako smatra da je najbolje – rekao je jedan upućeni izvor iz Bruxellesa.
Ostojić u Luksemburg
Komisiju zabrinjava jedino podizanje ograde između dviju članica schengenske zone, pa su se zato uključili kad je Mađarska počela graditi ogradu prema Sloveniji. I na tome je EK ostavio dojam da se više ponaša kao “Schengenska komisija” nego Europska komisija. Takvo ponašanje EK moglo bi kasnije signalizirati i Sloveniji da bi podizanje ograde prema Hrvatskoj bilo prihvatljivo nakon što to učini Mađarska i nakon što Hrvatska počne masovno transferirati izbjeglice prema Sloveniji. Međutim, prema pisanju Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitunga, koji se poziva na izvore u Europskoj komisiji i njemačkoj vladi, Europska komisija razradila je akcijski plan s Turskom kako bi se zaustavio priljev izbjeglica u Europu. Ove njemačke novine navode da će prema tom planu Turska morati bolje štititi svoju granicu s Grčkom, odnosno da će turske i grčke službe zajedno kontrolirati granicu na istočnom dijelu Egejskog mora. Akciju će koordinirati Frontex koji će vraćati sve izbjeglice u Tursku. Turska bi, prema tom planu, trebala otvoriti šest novih izbjegličkih kampova za do dva milijuna ljudi, uz djelomično financiranje EU. Članice EU obvezat će se, pak, na primanje do pola milijuna ljudi. U četvrtak se u Luksemburgu ministri unutarnjih poslova okupljaju na redovnom sastanku Vijeća EU, ali ovaj put izvanredno i na konferenciji posvećenoj zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti. Na toj konferenciji bit će i predstavnici Srbije, Makedonije i drugih zemalja koje nisu u EU. To znači da bi ministar Ranko Ostojić prvi put od eskalacije izbjegličke krize trebao sjediti za istim stolom s kolegama iz Mađarske, Srbije i Grčke, koje je označio kao “osovinu” koja djeluje protiv Hrvatske tako što joj usmjerava sve izbjeglice. Na tom sastanku bit će i njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere koji nije sklon taktici da se sve izbjeglice što brže organizirano usmjeravaju prema Njemačkoj. De Maiziere želi na njemačko-austrijskoj granici uvesti tranzitne centre i samo dio izbjeglica puštati u Njemačku, a dio vraćati.
Sagrađen je 41 km ograde od 82 km, kolika je granica od Drave do Dunava S grčko-turske morske granice Frontex će vraćati izbjeglice u Tursku