Bankari ipak priznaju: zbog konverzije CHF kamate neće rasti
Bijeg od ValutNog rizika Potražnja za kunskim kreditima ne pada, za razliku od kredita u eurima
Rast kamata na kredite bauk je kojim su banke nakon odluke o konverziji kredita u švicarskim francima prilično zaplašile građane, no je li to i realan scenarij? Zanimljivo je da o tome trenutačno nisu željeli govoriti u dvije najveće banke – Zagrebačkoj i Privrednoj – iako je Zaba u jeku reklamne kampanje kojom promovira gotovinski kredit u kunama s fiksnom kamatom od 7,95 do 8,45%.
Jeftiniji kapital
Ove godine banke su bez iznimke spuštale kamate na kredite jer su im padale i referentne kamate uz koje ih vežu. Pasivne kamate padaju pak jer depoziti kontinuirano rastu, a taj se novac ne plasira zbog slabe potražnje za kreditima pa su se od 1. listopada u nekim bankama kamate na štednju u eurima spustile – ispod 1%. Trend pada pa- sivnih kamata, kažu u RBA, traje posljednje tri godine, a pojačava ga i niža cijena kapitala iz inozemstva. – Nešto je blaža tendencija snižavanja kamatnih stopa na kunske depozite nego na devizne jer potražnja za kunskim kreditima ne pada, za razliku deviznih – objašnjavaju u RBA, koji je od početka listopada kamatu na štednju u eurima spustio na raspon od 0,70 do 1,20%. Kamata na kunsku štednju ostala im je izvori Jeftino financiranje moglo bi
i neutralizirat
rizik razmjerno visoka. Ispod 1% za eure pala je i kamata u OTP-u – iznosi 0,90%. Splitska, Erste i Hypo banka za štednju u eurima još daju više od 1%, a za kune između 2,40 i 3%.
Neutralizacija rizika
– Proces konverzije sa sobom nosi povećanu volatilnost na novčanom i deviznom tržištu koja se u kratkom roku ne bi trebala odraziti na kamatne stope na kredite – priznaje Alen Kovač, makroekonom- ski analitičar Erste banke, iako napominje da bi trajniji pritisci na deviznom tržištu mogli djelovati na poskupljenje kunskih izvora. No, iako ne bi trebale rasti, kamate na kredite teže će pasti zbog, kaže, percepcije pravnog i političkog rizika. Slično govore i u RBA: činjenica da će se dodatni rizik ugraditi u njih, ne znači da će kamate na kredite rasti. – Visoka je vjerojatnost da će ostali faktori formiranja kamata, odnosno cijena financiranja, nastaviti tendenciju snižavanja i time neutralizirati povećanu rizičnost kredita – ističu u RBA. U Splitskoj banci, međutim, upozoravaju da bi lošiji pokazatelji kapitaliziranosti i solventnosti nakon konverzije mogli poskupiti kredite. – Jedna od vjerojatnih posljedica ovog zakona bit će i smanjenje kunske likvidosti. S obzirom na ograničene izvore financiranja u kunama, može se očekivati da će kunski krediti ne samo biti skuplji nego i teže dostupni – poručuju iz Splitske banke. Mogle bi ih demantirati politike HNB-a, usmjerene na poticanje kreditiranja u kunama umjesto u eurima.