Država mora privatizirati sve osim nacionalnih bogatstava
Loš gAzdA Ne bih kupio ništa iz državnog portfelja jer je sve loše, kaže Branko Roglić
Država brzo i odlučno mora nastaviti s privatizacijom tvrtki u kojima ima većinske ili manjinske udjele, a zadržati treba isključivo nacionalna bogatstva, zaključak je sudionika okruglog stola Hrvatske udruge poslodavaca pod nazivom “HUP- ovih 16: privatno vs. državno”.
U vrhu po imovini
Hrvatska je jedna od vodećih država Europske unije po financijskoj imovini, no po razini povrata, odnosno prihoda proračuna od te imovine, negdje je u prosjeku, ustvrdio je Anto Bajo iz Instituta za javne financije. – Država ima oko tisuću poduzeća s ukupnom imovinom od oko 300 milijardi kuna i prihodima od 80 milijardi kuna u 2012. te s oko 138 tisuća zaposlenih – kazao je Bajo te dodao da povrat države od imovine iznosi jedan posto BDP-a. – I to otvara pitanje privatizacije, a motivi za nju trebali bi biti smanjenje pritiska na proračun, odnosno smanjenje potreba za subvencijama i dokapitalizacijama, poticaj tržištu kapitala te ostvarenje i poboljšanje produktivnosti – smatra Bajo te dodaje kako ipak prihodi od privatizacije nikada ne mogu biti dovoljno veliki da smanje razinu javnog duga. Predsjednik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) Mladen Pejnović tvrdi kako sa- da država ima tri puta veću dobit trgovačkih društava nego prijašnjih godina, u tim tvrtkama sada radi 11 tisuća ljudi manje nego prije dvije godine. – Treba nam jasna analiza što je točno naš javni interes, a sve ostalo mora ići u privatizaciju, iako je jasno da o privatizacijama nema jedinstvenog pogleda između stručne i opće javnosti, pa je država uvijek razapeta između njih – upozorava Pejnović. Bitni su ljudi koji vode te kompanije pa će ubuduće, naglašava, svi članovi nadzornih odbora biti imenovani poslije savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. – Moramo ići na “head hunting” ili javne natječaje, no s obzirom na to da oni ne garantiraju najveću kvalitetu
kandidata, primarno ćemo ići na “head hunting” – najavljuje Pejnović. Domagoj Ivan Milošević, koordinator svih HDZ-ovih ekonomskih odbora, dodaje kako ne bi smjelo biti ni limitiranja plaća čelnim ljudima u državnim tvrtkama, jer kako dovesti najkvalitetnije ljude iz privatnog sektora kad bi im plaća u državnoj tvrtki bila i nekoliko puta manja. – Hrvatska se mora zapitati želi li konačno prihvatiti tržišnu ekonomiju. Podsjetit ću na citat Margaret Thatcher koja je rekla: “Jedini problem sa socijalizmom je taj da mu prije ili kasnije nestane tuđeg novca” – kaže Milošević. Tvrtke treba podijeliti na one koje se ne smiju nikada privatizirati, one u kojima država treba strateškog partnera te one koje se trebaju privatizirati putem Zagrebačke burze. – Trebamo sačuvati nacionalna bogatstva i infrastrukturu, a ostalo prodati. Imate hotele i prerađivačku industriju gdje država nema što raditi – uvjerava Milošević. Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić osvrnuo se na svoj resor te poručio da nakon restrukturiranja nijedna tvrtka, poput Croatia Airlinesa, HŽ-a, Pošte, Jadrolinije..., ne ostvaruje gubitke, već dobit. Iznio je svoju definiciju socijaldemokracije u 21. stoljeću. – Treba čuvati javni sektor koji uključuje zdravstvo, školstvo, šume i vode, a sve ostalo u potpunosti privatizirati – vjeruje Hajdaš Dončić. Vlasnik Orbica Branko Roglić smatra da država treba prodati sve osim nacionalnog bogatstva.
Previše zaposlenih
– Da je država bila dobar vlasnik, socijalizam ne bi bankrotirao – tvrdi Roglić koji sam na prvu, bez ozbiljne dubinske analize, ne bi kupio nijednu državnu tvrtku jer je u svima dvostruko više ljudi nego što je potrebno, u pravilu s lošim menadžmentom. Podsjetio je na papin odgovor na pitanje koliko ljudi radi u Vatikanu, na koji je on odgovorio – oko pola. – Ja mislim da i kod nas radi oko pola ljudi – kaže Roglić te zaključuje da nova vlada mora provesti drastične reforme s rezovima ako želimo izbjeći bankrot. Glavni direktor HUP-a Davor Majetić najavio je da je ovo prvi u nizu okruglih stolova kojim žele potaknuti dijalog političara o konkretnim mjerama za poticanje gospodarstva.