Mi smo narod iseljenika zemlje u znanstvenom i
IselJenI U zadnjih 120 godina pridonosili s 3,5% domaćem BDP-u
Mi smo narod iseljenika, koji je dao veliki znanstveni, gospodarski, kulturni doprinos u zemljama u koje su se Hrvati i građani Hrvatske iselili, ali i veliki doprinos domovini. Dugo se nije dogodilo da je na bilo kojem fakultetu i znanstvenoj ustanovi bilo predavanje o iseljenoj Hrvatskoj – kazao je jučer povjesničar dr. Ivan Čizmić na predstavljanju Leksikona hrvatskog iseljeništva i manjina u punoj dvorani Hrvatske matice iseljenika. Jedinstven nakladnički projekt na kojem se radilo sedam godina realizirali su Institut društvenih znanosti Ivo Pilar u suradnji s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža i Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom, a za Hrvatsku maticu iseljenika. – U budućnosti država mora biti svjesna što znači iseljena Hrvatska, što je značila kroz povijest i što će tek značiti – kazao je voditelj projekta i ravnatelj Instituta Pilar prof. dr. Vlado Šakić. Na naše pitanje je li Hrvatska mogla bolje “iskoristiti” dijasporu za ekonomski i demografski oporavak, kazao je: – Hrvatska je već iskoristila dijasporu kada joj je najviše trebala, u procesu uspostave državne samostalnosti i obrane od srbijanske agresije. Nažalost, nakon toga su se neprestano umanjivali i značenje i utjecaj iseljene Hrvatske u poslijeratnom razdoblju do danas, kada je iseljenu Hrvatsku trebalo uključiti u gospodarski razvoj, a dijelom i demografski oporavak. I potomci naših iseljenika zainteresirani su za Hrvatsku, ali nedostaje kapaciteta i sustavnih uvida na kojima bi se temeljili planovi za njihovo uključivanju u hrvatske gospodarske, kulturne i demografske procese. A to je ono po čemu se razlikujemo od drugih zemalja s velikom dijasporom, poput Irske, Španjolske, Poljske – kazao je Šakić. Zato se danas našim vrhunskim znanstvenicima, umjetnicima, sportašima diče zemlje u koje su se uselili. Kako je rekao vodeći sociolog kulture dr. Ivan Rogić, Leksikon, koji je na putu da bude enciklopedija, borba je protiv zaborava zaslužnih koji moraju naći mjesto u kolektivnom pamćenju i pokušaj sistematizacije onog što znamo o sebi. Na predstavljanju Leksikona koji je nastao iščitavanjem 2,5 kilometara materijala rečeno je i da je zadnjih 120 godina hrvatsko iseljeništvo pridonosilo 3,5 posto domaćem BDP-u. Osim što su u Leksikonu biografije naših iseljenih vrhunskih znanstvenika, umjetnika, voditelja crkvenih misija, podaci o migracijama naših građana, u njemu su biografije partizana, masona, ali i ustaša jer su i oni iseljena Hrvatska. Kao što reče dr. Čizmić, bit će i kontroverzi, ali vjeruje u mlade ljude koji su pisali natuknice i za kontroverzne iseljenike držeći se svih znanstvenih kriterija da će znati stati iza svojih radova.
Frank William Mahovlich
slavni kanadski hokejaš i senator
Uvršten je u Hokejsku kuću slavnih NHL lige 1981. i Kanadsku kuću slavnih 1990. Rođen je u Timminsu 1938. U izboru dnevnika The Hockey News 1998. uvršten je na 27. mjesto među 100 najvećih igrača u povijesti hokeja na ledu. Prozvan je Big M. Bio je prvi kanadski senator hrvatskog porijekla.
Charles Bilich
australski likovni umjetnik
Ovaj likovni umjetnik sudjelovao je u obilježavanju 100 godina Nobelove nagrade 2001. Najpoznatiji radovi su mu gradoskopije koje je radio za svjetske metropole. Rođen je u Lovranu 1934., a u Australiju je emigrirao 1956. Bio je službeni umjetnik cjelokupnih OI u Pekingu 2008. te utrke Formule 1 u Melbourneu 1996.
Dean Nižetić
klonirao kromosome čovjeka
Biolog rođen u Splitu 1959., koji radi i živi u Londonu, među prvima je uspio klonirati pojedinačne kromosome čovjeka te konstruirati kozmidne knjižnice pojedinačnih kromosoma za više od polovice ljudskog materijala. Sudjelovao je u kartiranju DNK ljudskog kromosoma 21 i pronalaženju novih gena.
Ivan Morovic
najbolji šahist Južne Amerike
Smatra se najboljim šahistom Južne Amerike i najboljim čileanskim šahistom svih vremena. Rođen je 1963. u Vina del Maru u Čileu. Prvi čileanski šahovski velemajstor postao je 1985. Bio je prvak Čilea, prvak Južne Amerike 1985. i 1995., a na Olimpijadi u Solunu osvojio je broncu.
Joseph Schlessinger
vodeći biofizičar
Jedan je od vodećih svjetskih znanstvenika iz biomedicine. Rođen je u Topuskom 1945., a s obitelji se 1948. prvo preselio u Izrael. Diplomirao je kemiju i fiziku te doktorirao biofiziku. U SAD se preselio 1985., a od 2010. ravnatelj je Cancer Biology Institute na Yaleu. Član je Američke akademije znanosti i umjetnosti.