Otkriće o neutrinima moglo bi promijeniti sliku univerzuma
Pod zeMljoM Do otkrića došli koristeći se spektakularnim detektorima smještenima duboko u napuštenim rudnicima
Nobelovu nagradu za fiziku ove su godine podijelili japanski fizičar Takaaki Kajita i njegov kanadski kolega Arthur C. McDonald. Oni su otkrili da subatomske čestice neutrini imaju masu (do njihova otkrića mislilo se da je nemaju), ali i to da imaju sposobnost mijenjanja identiteta, odnosno oscilacije iz jednog oblika u drugi. Naime, postoje tri vrste neutrina, a to su elektron, muon i tau-neutrino. Njihovo otkriće nemjerljiv je doprinos za fiziku subatomskih čestica, ali i za razumijevanje funkcioniranja univerzuma. O tome koliko je ovo otkriće značajnu govore neki zanimljivi podaci, a to je da kroz naša tijela svake sekunde prođe na tisuće milijuna neutrina. Ne vidimo ih i ne osjećamo. Oni putuju gotovo brzinom svjetlosti i vrlo rijetko stupaju u bilo kakvu interakciju s materijom. Prolaze i kroz cijeli planet gotovo nesmetano. Dio njih nastao je već za vrijeme velikog praska, dio nastaje eksplozijama supernova, procesima koji se događaju u reaktorima nuklearki, prirodnim raspadanjem radioaktivnih tvari, a stvara ih i naše tijelo, i to 5000 u jednoj sekundi, što je posljedica raspadanje izotopa kalija.
drugi po brojnosti
No ipak, većina neutrina koji dolaze do zemlje stvara se na Suncu. U univerzumu oni su druga po brojnosti čestica nakon fotona. Iako imaju jako malu masu, procjenjuje se da je njihova ukupna masa jednaka masi svih vidljivih zvijezda. Tvorac teorije o njihovu postojanju austrijski fizičar Wolfganga Pauli, koji je još 1930. godine napisao kako je stvorio teoriju o čestici
Drugi Japanac koji je u dva dana dobio Nobelovu nagradu koju je nemoguće detektirati. Prošlo je više od četvrt stoljeća prije nego što je neutrino otkriven, i to, između ostalog, zahvaljujući činjenici da je u to vrijeme sagrađen velik broj nuklearki. No zagonetku neutrina uspjela su riješiti upravo ova dvoji-
Njegova otkrića dopunila su ona do kojih je došao Kajita
autor teorije o postojanju neutrina austrijski je fizičar Wolfgang Pauli Većina neutrina koji dolaze do zemlje strava se na Suncu, a putem se preobraze
ca fizičara. Još tijekom 60-ih godina znanstvenici su teoretski izračunali koliko neutrina stvara Sunce (stvara samo elektron-neutrine), no kada su obavljali mjerenja na Zemlji, ispadalo je da ih ima samo trećina od izračunanih količina. Bilo je raznih teorija o tome što se s njima događa, a jedna od njih je da se dvije trećine elektronneutrina na putu od Sunca preobražava u muon i tauneutrine. Kajita i McDonald, na različitim krajevima svijeta, u spektakularnim podzemnim detektorima smještenima u napuštenim rudnicima na dubini od jednog kilometra, otkrili su da se neutrini preobražavaju.
Čudesan svijet neutrina
Kako kvantna fizika tvrdi da se ništa što nema masu ne može preobraziti, zaključak je bio da te čestice imaju i masu. Iako su dvojica nobelovaca otvorila prozor u čudesan svijet neutrina, mnoga važna pitanja još uvijek su bez odgovoran. Znanstvenici i dalje rade na otkrivanju tajni neutrina, a neka nova otkrića mogla bi iz temelja promijeniti naše shvaćanje povijesti, strukture i budućnosti univerzuma.