Što saditi

Bobičasto voće, smilje i kamilica najisplativiji

Nebitno je li riječ o trajnim, višegodišnjim ili jednogodišnjim nasadima, nema ulaganja od nula kuna ni s “nula” rada Iako je puno više onih koji će reći kako se u tvornici pod vedrim nebom baš ništa ne isplati, pogotovo oni kojima je nedavni mraz već “obrao” polja, vinograde i voćnjake, s pravim kulturama na “pravom mjestu” – u koje treba ukalkulirati i stručnu podršku, agrotehničke mjere i kvalitetan sadni materijal pa tek onda i vremensku lutriju – još uvijek ima biznisa na kojima se u Hrvatskoj može zaraditi.

Sve ide u Njemačku

Kad već ne možemo proizvesti dovoljno mrkve, luka, salate, kupusa i drugih povrtnih kultura koje su prema ekspertnim procjenama Savjetodavne službe i dalje dohodovnije od kukuruza i pšenice (ali “preferiramo” one iz uvoza), pametni pojedinci polako mijenjaju vizure hrvatskih njiva. Odjednom na njima sve jače mirišu i kamilica i lavanda, sezonci beru jagode i šparoge na sve više domaćih hektara, a ni po smilje se više ne mora samo u “krivolov” u dalmatinski kamenjar. Nebitno je li riječ o trajnim, višegodišnjim ili jednogodišnjim nasadima, nema ulaganja od nula kuna ni s “nula” rada. No proizvođači jagodičastog i bobičastog voća, drvenastih kultura, ljekovitoga bilja, orašastih plodova... i dalje su dobitnici kad se na kraju godine podvuče crta. Kamilica je svakako “in” kultura. Nakon lanjske lošije godine, ova je iznimna po kvaliteti, a otkup zagarantiran i prije sjetve, tvrdi suvlasnik Herbee iz Špišić Bukovice Danijel Poslek. Kamilica je postala glavna kultura u tom kraju, čemu govori u prilog već 350 hektara, gotovo dvostruko u

DAVOR JAVOROVIĆ/PIXSELL Marijan Balić zasadio je bijeli luk na šest hektara

M. MRKONJIĆ/PIXSELL Danijel Poslek vlasnik je tvrtke za preradu kamilice