Raspusti li se Sabor a ne izaberu ustavni suci, država će biti u blokadi
Od 7. lipnja imamo šestero sudaca Ustavnog suda, a za održavanje sjednica nužno ih je sedmero, pa Ustavni sud više ne može nadzirati izbore Domoljubna koalicija i Most do 17. lipnja mogu razmišljati je li pravi trenutak, ide li im se i kakve su im šanse na novim izborima, i što za njihovu budućnost i ovu Vladu znači izglasavanje (ne)povjerenja prvom potpredsjedniku Vlade Tomislavu Karamarku, (ne) ovisno o odluci Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa. Ali, odluče li se za nove izbore a prethodno ne budu izabrani ustavni suci, država će biti u blokadi jer Ustavni sud neće moći nadzirati ustavnost i zakonitost izbora.
Moguće “preslaganje”
Karamarkova smjena ne mora značiti i kraj Vlade. Ako tako HDZ želi. U protivnom, njihovi ministri mogu podnijeti ostavku, ili HDZ-ovi zastupnici (ili sam premijer) mogu inicirati izglasavanje nepovjerenja Vladi bez Karamarka, za što bi SDP sasvim sigurno glasovao, tako da tada ne bi bio bitan stav Mosta jer je dovoljno 76 glasova u Hrvatskom saboru. Nakon izglasavanja nepovjerenja Vladi, prema Ustavu, počinje teći rok od 30 dana u kojem novi mandatar i Vlada mogu dobiti povjerenje u Saboru. Teoretski, tada bi bilo moguće da Most i aktualna oporba sastave novu Vladu. Premda se to s obzirom na sve što je izrečeno, i tada povećani izborni optimizam aktualne oporbe, ne čini odveć mogućim, prije svih će HDZ u svojim kalkulacijama morati voditi računa o tome da je u politici sve moguće. “Preslaganje” će ovisiti prije svega o želji SDP-a i oporbe, ali i o procjeni mostovaca kolike su im inače šanse na novim izborima. Ako ne bude mandatara ili ne dobije povjerenje većine, o tomu bi Željko Reiner obavijestio predsjednicu države, koja bi odmah raspustila Sabor i raspisala nove izbore. S obzirom na rokove, to je najranije moguće početkom ili sredinom srpnja, ovisno o tomu kad bi izglasano nepovjerenje Karamarku povuklo odluku o novim izborima. S ustavnopravnog gledišta, najgori je trenutak za to. Ne izabere li Sabor barem jednog od desetero sudaca koliko ih treba biti izabrano, od 7. lipnja neće se moći održati sjednice Ustavnog suda, jer da bi se održale, prema Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu, mora biti nazočna “većina od ukupnog broja sudaca”, dakle njih sedmero od ukupno 13. Od 7. lipnja Ustavni sud imat će šestero sudaca. Izborom barem jednog suca Ustavni sud imao bi kvorum, ali odluke bi mogao donositi samo jednoglasno, jer se donose “većinom glasova svih sudaca”. Bez kvoruma, Ustavni sud (uz to bez predsjednice i zamjenice) ne može nadzirati ustavnost i zakonitost izbora, što znači da je politički sustav u blokadi.
Porazno za kriterije izbora
Od šestero sudaca koji ostaju na Ustavnom sudu i nakon 7. lipnja, njima još troma danas istječe osmogodišnji mandat, ali u njihovu slučaju Ustav propisuje da im se mandat automatski produljuje do izbora novih sudaca, a najdulje šest mjeseci. To je dodatni pritisak na politiku da pod svaku cijenu izabere ustavne suce, što bi moglo imati poražavajući utjecaj na kriterije izbora ustavnih sudaca. Pod izlikom brige za stabilnost i funkcioniranje političkog sustava u zemlji, dvije najveće stranke, HDZ i SDP, mogu presjeći sve rasprave. Što bi moglo izazvati nove reakcije Mosta, manjih stranaka, ali i birača.
Aktualna politička situacija mogla bi loše utjecati i na izbor ustavnih sudaca