Siromaštvo uzrokuje genetske promjene koje izazivaju depresiju

Siromaštvo izaziva promjene na genu koji regulira aktivnosti u mozgu. Posljedice mogu biti depresija, tjeskoba i sklonost uživanju droga Znanstvenici iz Sjedinjenih Država otkrili su da odrastanje u siromaštvu može rezultirati mijenjanjem DNK, i to takvim da pojedinci kod kojih se to dogodi u odrasloj dobi postaju skloni depresiji, tjeskobi i uživanju u opojnim drogama. Istraživači s američkog sveučilišta Duke tijekom višegodišnjih istraživanja otkrili su da oni koji žive u izrazito siromašnoj okolini imaju promjene na genu koji regulira neke aktivnosti u mozgu, a ponajprije one koje se odnose na reakciju “bori se ili bježi”. To pak izaziva povećanu aktivnost u amigdali, dijelu mozga u kojem procesuiramo emocije, što je povezano s većim rizikom obolijevanja od depresije. Također su otkrili da je život u niskom socioekonomskom statusu izravno povezan s niskim razinama serotonina, koji se još naziva i “hormon sreće”. Uz to, napominju znanstvenici, potvrđeno je da se te genetske promjene mogu prenijeti i na buduće generacije te naglašavaju kako upravo ovo otkriće rješava enigmu zašto se depresija javlja u više generacija obitelji koje žive u siromaštvu. Voditeljica ovoga istraživanja dr. Johanna Swartz kaže kako je ovo prvo istraživanje koje pokazuje da nizak socioekonomski status uzrokuje genetske promjene koje uzrokuju navedene mentalne probleme. Do sada se znalo da najveći rizik za obolijevanje od depresije imaju oni u čijim je obiteljima bilo onih koji su patili od kronične depresije. Ovo najnovije istraživanje pokazuje kako bi korijeni te nasljedne depresije mogli biti u siromaštvu u kojem je živjela neka od prethodnih generacija neke obitelji. Ono također objašnjava zašto su djeca koja odrastaju u obiteljima koje više generacija žive u siromaštvu sklona depresiji i drogama.

Geni koje je promijenilo siromaštvo mogu se prenositi na buduće generacije