Ženska prava i izmišljeni neprijatelji opet su aktualni
Željka Udovičić Pleština izabrala je šest domaćih i osam regionalnih predstava u kojima se ogleda stanje u društvu i umjetnosti
U Satiričkom kazalištu Kerempuh jučer su i službeno najavljeni 40. Dani satire Fadila Hadžića koji počinju 3. lipnja, da bi nam do 19. lipnja prikazali ukupno šest predstava iz Hrvatske, osam iz regije te upriličili autorsku večer s Abdulahom Sidranom. – Gledajući rekordnih 60 predstava koje su prijavljene na Dane satire, uočila sam odmak od klasične komedije prema satiri, što govori o potrebi umjetnika da progovore o problemima koji nas muče na način da se zamislimo, a ne samo zabavimo – objasnila je izbornica Željka Udovičić Pleština, dok je ravnatelj Kerempuha Duško Ljuština naglasio da se radi o jedinstvenom festivalu u regiji. Članica žirija Anica Tomić dometnula je kako im je izbornica svojom selekcijom zadala iznimno težak posao jer u programu je zaista najbolje što regionalna kazališta mogu ponuditi. – Festivali ovog tipa posebno su važni u današnje vrijeme, kada je satira postala i jedan vid političke borbe – ocijenila je Anica Tomić. Festival će otvoriti gostovanje predstave “Zauvijek mladi” Erika Gedeona u režiji Sandyja Lopičića i produkciji SNG-a iz Maribora, a u programu je i Kerempuhova vlastita produkcija “Policija” Slawomira Mrožeka u režiji Mirana Kurspahića. – Radi se o vrlo klasičnoj satiričnoj predstavi jednog od najboljih poljskih dramatičara koja kreće od one poznate maksime da, kada neprijatelja nema, treba ga izmisliti. To je jako vodljivo u današnjem svijetu, ne samo na mikrorazini Hrvatske nego i globalno. Svjedoci smo sve većeg broja neprijatelja koji niču ovisno o političkoj potrebi i prilici unutar ideološki polarizirane populacije – rekao je Kurspahić. Svoj put do programa Dana satire pronašla je i predstava “Živjet ćemo bolje” Maje Hrgović u režiji Senke Bulić i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih. – Majin tekst privukao me jer govori o svemu što me i samu zanima: u priči o odnosima unutar jedne velike dalmatinske obitelji otvaraju se pitanja spola, roda, države, tranzicije, emigracije. Prije svega, to je jedna snažna i bolna ženska priča, surovo humorna kao i podneblje u kojem se odvija – najavila je Senka Bulić, dok je Željka Udovičić Pleština naglasila da je ona posebno važna u vremenu u kojem su ženska prava ponovno aktualna tema.