Dobar rast BDP-a, konverzija pogurala potrošnju, a privatni sektor investicije
Politička nestabilnost postaje rizik koji usporava rast, ubrzanje pogurala prerađivačka industrija, trgovina, ali i građevina Konverzija kredita u francima i predah koji je došao s nižim ratama kredita pogurali su osobnu potrošnju stanovništva više nego što se očekivalo. DZS je objavio da je hrvatski BDP u prvom kvartalu rastao 2,7 posto, za što je zaslužno nekoliko faktora: dobar izvoz, ubrzanje investicija, ali i rast osobne potrošnje građana. Uz lagani rast plaća i povećanje zaposlenosti jedina nova okolnost koja se dogodila u prvom kvartalu bio je učinak konverzija.
Čija zasluga
Oko Nove godine pedesetak tisuća stambenih dužnika u francima dobilo je niže rate kredita, a s preplatama stigao im je predah u plaćanju redovnih kredita. Svima koji imaju preplatu iduće se rate umanjuju za 50 posto dok se ne iskoristi preplaćena svota. Razlika je očito završila u potrošnji. Dodatni je impuls došao i zbog uskrsne potrošnje. Ubrzanje investicija najugodnije je iznenađenje, a stopa rasta od 3,4 posto najveća je od kraja 2008 godine. Investicijski je zamah došao od privatnog sektora jer je državni sektor manje investirao zbog smjene vlasti i ekipiranja nove Vlade. Podatak o dobrom rastu popraćen je i uobičajenim političkim koloritom. Tako ga je bivši potpredsjednik Vlade Branko Grčić predstavio kao dokaz da je njegova Vlada radila dobro. – Sve što će se događati u prvoj polovici godine pripisujem radu bivše Vlade, a ono što će se događati u drugoj polovici bit će rad ove Vlade – ocijenio je Grčić. Ipak, dovoljno iskusan da ne kaže kako iza svega stoji Oreškovićev tim, odgovorio mu je HDZ- ov Ivan Šuker kako zasluge pripadaju ulasku u Europsku uniju, a ne radu bivše Vlade. – Izvoz je najsnažniji indikator jer podu- zetnici imaju nove mogućnosti – kaže Šuker. Dobar prvi kvartal ohrabrio je i domaće analitičare pa RBA ističe kako postoji mogućnost da godišnji rast dobaci 2 posto, premda oni i dalje zadržavaju staru procjenu od 1,5% zbog rastuće nestabilnosti na domaćoj političkoj sceni i usporavanja EU. Zabrinjava i visoka ovisnost o turizmu, čiji je udio u gospodarstvu prema prihodima dosegnuo razinu od 19% BDP-a.
Bit će posla
Najprecizniji u procjeni kvartalnog rasta bio je glavni ekonomist HGK Zvonimir Savić koji je očekivao čak i nešto veći rast – 2,8 posto. – Posebno je važan podatak da je nastavljen znatan rast bruto investicija u fiksni kapital – ističe Savić. Gleda li se proizvodna metoda, u prvom je kvartalu najviše potegnula prerađivačka industrija, trgovina na malo, ali i građevinarstvo. U odnosu na zadnji kvartal 2015. BDP je ubrzao 0,6% i, ako se zadrži, trebao bi se još više osjetiti na tržištu rada i potražnji za radnicima.