Projekt od 80 milijuna eura – na čekanju
Nedaleko od Koprivnice trebao se graditi regionalni centar za četiri županije
Novim planom gospodarenja otpadom do 2020. preispituju se regionalni centri jer nisu u skladu s europskom politikom, a i preskupi su Hrvoje Šlabek Usvoji li Vlada plan gospodarenja otpadom od 2016. do 2022., koji će Ministarstvo zaštite okoliša, kako nam je najavljeno, u lipnju pustiti u javnu raspravu, pitanje je hoće li se na lokaciji Piškornica nedaleko do Koprivnice sagraditi regionalni centar za gospodarenje otpadom za Koprivničko-križevačku, Varaždinsku, Međimursku i Krapinsko-zagorsku županiju, kako je to predviđao prethodni plan.
Moguće i kazne
Čim je preuzeo funkciju, ministar Slaven Dobrović dao je do znanja da ne prihvaća koncept 13 regionalnih centara koji bi “pokrili” čitavu Hrvatsku, i to iz dvaju ključnih razloga – nisu u skladu s europskom politikom kružnog gospodarstva te su preskupi i s upitnom ekonomskom isplativošću. – Gradnja 13 centara za gospodarenje otpadom stajala bi pet milijardi kuna i na njih bi se transportiralo oko 1,2 milijarde tone otpada na godinu. Procjenjuje se da bi njihov operativni trošak iznosio između 500 milijuna i milijarde kuna, što – prema konzervativnoj procjeni – znači trošak od 500 do 1000 kuna po kućanstvu godišnje za zbrinjavanje otpada – objašnjavaju u Ministarstvu i dodaju kako je s tako postavljenim sustavom upitno bi li Hrvatska ispunila obvezu o odvojenom prikupljanju reciklabilnih tvari od minimalno 50 posto te bi gradovi i općine mogli plaćati penale EU. Novom sustavu, prema nacrtu plana za gospodarenje otpadom, cilj je smanjiti količinu otpada koju bi trebalo obraditi i deponirati na tek četvrtinu sadašnje, a to se namjerava postići kućnim kompostiranjem, reciklažnim centrima sa sortirnicama i centrima za ponovnu upotrebu otpada. Piškornica, Koprivnica Babina Gora, Karlovac Lećevica, Split S obzirom na smanjenje količine otpada koji će trebati obraditi i deponirati, veliki centri gube svoj smisao i zasad je sigurno da će se u pogon pustiti samo njih četiri. – Pred otvaranjem se nalaze dva centra za gospodarenje otpadom, Marišćina u Rijeci i Kaštijun u Puli. Po postojećem konceptu realiziraju se centri za gospodarenje otpadom Biljane Donje u Zadru i Bikarac u Šibeniku, zbog visoke faze pripremljenosti projekata i započetog postupka javne nabave – kažu u Ministarstvu zaštite okoliša.
Traže isplativost projekta
Što se Piškornice tiče, neslužbeno doznajemo da taj projekt, uvršten među strateške državne projekte bivše Vlade i procijenjen na oko 80 milijuna eura, još nije u potpunosti odbačen. Ministarstvo navodno očekuje dokaze da će Piškornica biti isplativ projekt, odnosno da će biti dovoljno otpada za projektirane kapacitete, i u tom će se slučaju centar izgraditi. U suprotnome, što je u ovome trenutku izvjesnije, morat će se preprojektirati za preradu manje količine otpada.
Gradnja 13 centara za gospodarenje otpadom koštala bi pet milijardi kuna