Čitatelji uzeli time out jer su prezasićeni politikom
Večernjakovi su čitatelji poput lakmus-papira, odličan su indikator reagiranja svih građana na sve što nam se događa. Ovaj put lakmus je obojen crveno jer mu je reakcija izazvana kiselim uvjetima. A crvena boja, među ostalim, znači opasnosti, zabrane i upozorenja. Naoko nevezano s tim, razna istraživanja već godinama pokazuju pad povjerenja građana u političare, političke institucije, pa i u medije. Prema Institutu Ivo Pilar građani najviše povjerenja imaju u vojsku i Crkvu, a najmanje u Sabor, Vladu i političke stranke. Samo za koju decimalu bolju ocjenu dobivaju mediji. Sasvim sigurno kažnjeni su niskim ocjenama jer su ogledalo društvenih zbivanja. Kao rijetko kad dosad čitatelji – šute i upravo je ta šutnja upozoravajući crveno obojeni indikator. To je upozorenje novinama, medijima općenito, novinarima i urednicima, a za političare i sve političke institucije je alarm. Mediji u toj crvenoj boji moraju prepoznati teme koje ljude sve manje ili uopće ne zanimaju, a političari bi trebali shvatiti da su u ušli u crveno, da su u debelom minusu i da im samo proglašavanje osobnog bankrota može nešto pomoći. Pa, kad se dovedu u red, neka pokušaju opet dobiti povjerenje građana. Nije nemoguće jer, ako je išta konstanta u ovom narodu, onda je to kratko pamćenje i brzi oprost. Trenutačne činjenice govore da su naši sugrađani umorni od ponašanja političara i političkih institucija, da imaju mnogobrojne vlastite probleme i da iščekuju. Iščekuju se kakva-takva rješenja. Građani okreću glavu od politike, dosta im je kaosa i beznađa i – nemaju što reći. Zato su se prorijedili telefonski pozivi čitatelja redakciji, manje je i e-pošte, a klasično pismo postalo je prava rijetkost. Što to znači? Jedan je od odgovora prezasićenost informacijama iz dnevnopolitičkog života. Zatrpani smo njima i, kao što bi rekao autor tog termina Alvin Toffler, nismo više u stanju prihvatiti ni obraditi sve one vijesti koje nam stižu cijelog dana slušajući radio, gledajući televiziju, surfajući novinskim portalima na mobitelima ili kompjutorima, čitajući novine i magazine. Ne smijemo zanemariti i utjecaj društvenih mreža koje, kako pokazuje prva računalna analiza medijskih sadržaja u nas, o kojoj piše Petra Maretić Žonja u subotnjem Obzoru, vrve političkim temama, angažiraju one najvatrenije i stvaraju javno mnijenje. Iz razgovora s čitateljima zaključujem da je manjak pisama i telefonskih poziva, pa i predlaganja tema o kojima bi voljeli znati više posljedica instinktivne obrane. Da bi preživjeli i ostali pri zdravoj pameti, uzeli su time out od politike kojom su bombardirani svake minute svoje svakodnevice. Ima važnijih stvari zbog kojih treba sačuvati živce i zdravlje općenito. Stoga je vrijeme da pozovemo čitatelje da jave o čemu bi voljeli čitati i znati. Sasvim konkretno. Tema sigurno ima i ne treba čekati 12. lipnja kad na Europskom nogometnom prvenstvu Hrvatska igra s Turskom da bismo našli temu za razgovor.
Ima pametnijih stvari od ovog kaosa pa pozivam čitateljima da jave što ih zanima. Ne treba čekati 12. lipnja kad Hrvatska igra s Turskom