KAMATE IDU GORE, INVESTITORI HRVATSKOJ NE VJERUJU
nik Nacionalnog vijeća učenika, inače učenik trećeg razreda daruvarske gimnazije, zamolio je – nemojte me otjerati iz Hrvatske. – Učenici ove zemlje ne žele više biti taoci neodgovornosti političkih elita. Mi ne želimo biflati i bubati nego želimo misliti i kreirati. Mi ne želimo tupo ponavljati nego raspravljati – kazao je Horvat izražavajući podršku profesorima. – Podržavamo napor, želju, entuzijazam i dobru volju naših učitelja i profesora u njihovom nastojanju da oplemene ne samo naše, nego i vaše zajedničko sutra. Oni su pokazali kako Hrvatska može i mora izgledati kad su u pitanju nacionalni interesi. A obrazovanje jest nacionalni interes. Stoga s ovog mjesta pozivam sve odgovorne ljude, koji su puno bolje plaćeni od mojih profesora, neka nam ne ruše i ne ubijaju nadu u moje i naše bolje sutra . Pozivam ih da maknu svoje šape s procesa u koje je ugrađeno bezbroj dobrovoljnih radnih sati, muke, želje, znanja i htijenja. Jer ako ne vjeruju neka pogledaju ne samo mene, nego neka pogledaju u oči sve učenike i prosvjetne radnike ove zemlje dok im čistog srca poručujemo - Hrvatska može bolje – poručio je Horvat. Ida Loher, učiteljica koja je sudjelovala u radu na kurikularnoj reformi, poručila je da ona i njezine kolege žele školu “čiji učenici mogu primijeniti znanja naučena u školi u svakodnevnom životu i snaći se u novim i nepoznatim situacijama”.
Kako, a ne što misliti
– Želim školu u kojoj moji učenici dobivaju petice za svoje, a ne za moje misli – kazala je Loher. Majka učenika Ivana Kekin istaknula je da želi da sva djeca, darovita, prosječna i ona s teškoćama – dobiju šansu. – Vrijeme je konačno da nam djeca uče kako da misle a ne što da misle – zaključila je. – Svi mladi danas imaju pametne telefone, računala, tablete. Kurikularna reforma ih od korisnika tih uređaja želi učiniti stvarateljima sadržaja novih tehnologija – rekao je prof. Toni Milun.
Veselje zbog natprosječnog rasta BDP-a u prvom kvartalu nije trajalo dugo. Kao hladan tuš odjeknula je vijest iz samog Ministarstva financija da su odgodili planirano zaduženje u Londonu jer su kupci državnog duga tražili veću kamatu nego što je hrvatska delegacija očekivala. Neslužbene informacije kažu da su investitori tražili od ministra financija da im potpiše prinos od 5 posto, što on nije bio spreman učiniti s obzirom na to da je kamata na zadnje inozemno zaduženje pala na tri posto. Nije to ni prvi ni zadnji put da neka zemlja, uključujući i našu, odgađa plasman obveznica, ali rijetke su se zemlje suočile s tako dramatičnim rastom kamata koji je potaknut isključivo političkim razlozima. Ministarstvo financija najavilo je da će pokušati ponovno kad se otklone trenutačne političke nejasnoće, dok strani mediji otvoreno pišu o padu Vlade. I što sad? Ovisno o političkim preferencijama, vjerojatno će početi međusobni napadi i potraga za krivcima. Za jedne to će biti SDP
“Ovo je građanski prosvjed, struka i u ovom slučaju mora biti ispred politike” Ministar financija nije se usudio zadužiti uz 5 posto kamate, politička nestabilnost ruši rejting
jer je tražio smjenu Tomislava Karamarka, za druge Most što ih je podržao, a za treće HDZ čiji se predsjednik brani od optužbi za sukob interesa. Kamate su bile i ostale odraz ekonomskih i političkih okolnosti u nekoj zemlji. Ne računa li se Grčka, koja se financira iz posebnih programa, Hrvatska godinama plaća najskuplje kamate jer nas doživljavaju kao loše organiziranu i korumpiranu zemlju. U cijenu kamata uračunata je pravna nesigurnost, korupcija, problematični suci koji se u pristojnoj zemlji ne bi mogli naći ni u prekršajnom, a kamoli u Ustavnom sudu, pa i nefunkcioniranje Vlade. Odgoda plasmana ne bi trebala utjecati na ovogodišnji proračun jer na naplatu ne dolazi nijedna inozemna obveznica, a kunski se dug lako može refinancirati kod kuće. Rast kamata svakako je najava daljnjeg pada rejtinga, ovaj put isključivo iz političkih razloga. Europa zbog britanskog referenduma ulazi u novu neurotičnu fazu, a Hrvatska je propustila priliku da stvori rezerve za tešku 2017. po dugu koji stiže na naplatu.