Uspjela prodaja, mirovinski fondovi sada drže 45% Končara
Končar je prenesen s liste tvrtki od posebnog interesa na listu onih spremnih za prodaju, a mirovinci su kupili 20,4% tvrtke za 360 mil. kuna
U 18 godina, otkad Končar posluje s dobitkom, ulagač u njegovu dionicu zaradio je pet puta. Sada su najveći dioničari mirovinski fondovi Lidija Kiseljak lidija.kiseljak@vecernji.net ZAGREB Upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju donijelo je odluku o prodaji 20,4 posto udjela u Končaru-EI mirovinskim fondovima, za iznos od 360 milijuna kuna. Naime, sva su četiri društva za upravljanje mirovinskim fondovima jedina i podnijela ponude za kupnju udjela u Končaru. Transakcija će se obaviti putem Zagrebačke burze, a mirovinski fondovi tada će imati oko 45 posto udjela u Končaru.
Smjena uprave?
Premijer Tihomir Orešković najavio je još prije nekoliko mjeseci da će od prodaje državne imovine Vlada u ovoj godini uprihoditi oko dvije milijarde kuna – 1,6 milijardi od udjela u tvrtkama te 684 milijuna kuna od prodaje imovine, a radi smanjenja javnog duga i deficita. Iako se najavljivalo da će se taj novac namiriti prodajom udjela u turističkim tvrtkama, bilo je odmah jasno da takvo što nije moguće jer ti se udjeli bezuspješno prodaju godinama. Tako da je bio jasan potez preslagivanja tvrtki iz liste od posebnog i strateškog interesa na listu CERP-a, tvrtki spremnih na prodaju. Tako su prvi na redu Končar i Croatia osiguranje, a zbog otpora sigurno će se još pričekati s prodajom udjela u ACI-ju, a posebno u Podravki. Već je i zbog prodaje Končara održan prosvjed, no zasigurno narod može utješiti informacija da su dionice dobili mirovinski fondovi, odnosno da su građani, od kojih velik dio uplaćuje novac u drugi stup, došli neizravno do udjela u Končaru. Iako su udjeli u Imperialu i Maestralu prodavani u više navrata, krajem prošle godine pristiglo je 15 neobvezujućih ponuda, no ovaj put na stol bi mogle doći i obvezujuće ponude, što će se znati već sljedeći mjesec. O prodaji Končara trebalo je biti odlučeno na Upravnom vijeću još u četvrtak, no naišlo se na prepreku jer navodno nisu svi članovi Vijeća, u kojem su predstavnici ministarstava, sindikata i poslodavaca, bili za prodaju. No na sjednici koja je sazvana za petak odluka je jednoglasno donesena. S udjelom koji sada imaju mirovinski fondovi i s dva predstavnika u Nadzornom odboru, nije isključeno da se ide i na promjenu uprave Končara, jer nekima od njih, kako se znalo čuti iz krugova mirovinaca, nisu bili zadovoljni. Fondovi sada imaju dva predstavnika u Nadzornom odboru, a taj će se broj sigurno povećati na četiri. Ova uprava vodi Končar već 18 godina. Prije toga gubici tvrtke bili su 50 posto tržišne vrijednosti tvrtke, a nakon toga gubitak više nije iskazivan. U tom razdoblju od 18 godina vrijednost dionice porasla je od 15 do 17 puta, a dobit na kapital oko pet posto. Što znači da je netko tko je uložio u Končar zaradio pet puta više. Dobit na promet je oko šest posto, što je isti rang sličnih kompanija u Europi. Lani su prihodi rasli 15 posto, u dvije godine prosjek tog rasta bit će 8,8 posto, dok je u svijetu taj rast na razini 3,1 posto, a u Europi oko dva posto.
Najviše u izvoz
Končar je osnovan 1921. godine, a strateški interes je elektroenergetika i transport. U prijenosu i distribuciji više od 90 posto elektroenergetskog sustava u zemlji odnosi se na Končar. I više od 90 hidroelektrana u zemlji su Končareva proizvodnja, a proizvode i vlakove i tramvaje. U svom sastavu Končar grupa ima 17 ovisnih i jedno pridruženo društvo s oko 3700 zaposlenih. Najvažnija izvozna tržišta su EU, susjedne zemlje, Bliski istok, Afrika... Ove godine predviđa se daljnji rast izvoza od 3,5 posto. U siječnju je Končar potpisao ugovor za tri hidroelektrane – u BiH, Africi i Južnoj Americi. Predstavnici Končara nedavno su bili na poslovnom forumu u Iranu, gdje naime Končar već posluje, štoviše, radili su i za vrijeme sankcija. Tamo je Končar proizveo cijeli niz trafostanica i hidroelektrana, a sada postoje interesi i za tramvaje i vlakove... Tvrtka je aktivna i na domaćem tržištu – potpisali su ugovore s HEP-om, HŽ-om, produljili ugovor s Gradom Zagrebom za održavanje tramvaja, a nije isključena ni gradnja novih tramvaja. Lani je HŽ PP-u isporučeno 16 elektromotornih vlakova za regionalni i gradsko-prigradski promet. Ove godine isporučena su još četiri elektromotorna vlaka.