Novca za državu još ima, ali što će biti iduće godine
Propisi EU potiču banke da državi daju kunske kredite
Ako se politička kriza ne oduži, ne bi trebalo doći do rasta kamata. Iduće godine trebamo refinacirati 27 milijardi kuna duga ljubica.gataric@vecernji.net U financijskim se krugovima kriza Vlade prati s manje nelagode nego u političkima. Razlog je vrlo jednostavan, Hrvatska kod kuće ima sasvim dovoljno kapitala kojim se mogu pokriti ovogodišnje potrebe države za financiranjem. Ministarstvo financija danas izlazi s novom aukcijom trezorskih zapisa na kojoj bankama i ostalim ulagačima nudi 600 milijuna kuna.
Propisi EU guraju kunu
Na sličnoj takvoj aukciji održanoj 2. lipnja – isti dan kad se hrvatska delegacija vratila iz Londona neobavljena posla – država je prodala 683 milijuna kuna “trezoraca” uz kamatu koja je bila ispod jedan posto – točnije 0,95 posto, a slična se cijena očekuje i danas. Ministar financija Zdravko Marić kazao je da će idućih tjedana pripremiti i kunsko izdanje obveznice koje će, s obzirom na okolnosti, vjerojatno biti nešto jače od očekivanih 3,5 milijardi kuna. U drugoj polovici srpnja dospijeva na naplatu domaće izdanje iz 2011., koje je tada plasirano uz kamatu od 5,75 posto. Da nije bilo krize Vlade, Hrvatska se možda mogla zadužiti ispod 4 posto i na domaćem tržištu jer novca ima, a još uvijek nije isključeno da se povoljna kamata i dogodi, unatoč trenutačnoj političkoj krizi. Kuna je dobila na cijeni i među bankama jer nova regulativa EU destimulira plasmane u stranoj valuti pa čisti kunski dug postaje manje rizičan od duga s valutnom klauzulom. Ukupna izloženost banaka prema državi na kraju 2015. bila je 88 milijardi kuna, ali tek manji dio tog duga – 24 milijarde kuna – “čisto” su kunski plasmani, dok gotovo tri četvrtine duga imaju valutnu klauzulu ili su u stranoj valuti. Kako se za 2018. najavljuju promjene u pon- deriranju rizika, Hrvatska je zatražila od Bruxellesa da se kunski dug s valutnom klauzulom jednako ocjenjuje kao i čisti kunski dug, no još nije stigao potvrdan odgovor. Značajan je to razlog zbog kojeg posuđivanje novca državi trenutačno svima ide na ruku. Financijaši vjeruju da politička nestabilnost neće potaknuti rast kamatnih stopa na domaćem tržištu, dakako, pod uvjetom da preslagivanje i potraga za stabilnom vladom ne zagazi u 2017. Ministar financija Zdravko Marić s razlogom uvjerava da ima kontrolu nad proračunom jer novac pristiže u skladu s rastom ekonomije, a dio deficita može se pokriti iz privatizacijskih prihoda. Euri koje je Vlada pokušala posuditi u Londonu nisu trebali za tekuću potrošnju, ali zbog nervoze oko britanskog referenduma vjerovalo se da će cijena biti povoljnija nego pred kraj godine.
Povoljno i za tvrtke
Za razliku od ostatka ove godine, u kojoj domaći investitori mogu bez problema nahraniti državu, iduće bi to već bio zahtjevniji zadatak jer u 2017., uz novi deficit, još treba refinancirati 27 milijardi kuna duga. U kratkom roku kapitala na domaćem tržištu će biti, no nije dobro ni da država istisne privatni sektor, pogotovo što je jeftin novac krenuo i prema tvrtkama. Guverner Boris Vujčić tvrdi da su ove godine novoodobreni krediti prvi put nakon krize porasli i kod sektora poduzeća i kod stanovništva. Kamate padaju pa se, tvrdi Vujčić, dobre tvrtke zadužuju uz kamatu koja se kreće između 2 i 3 posto.
Priprema se novi plasman obveznica na domaćem tržištu, danas upis trezorskih zapisa Ne očekuje se rast kamata, a Vujčić tvrdi da su za dobre tvrtke kamate pale na 2-3%