Bez posla je danas manje ljudi nego prije krize
Rast BDP-a, koji je pogurao zaposlenost za 2 posto, sezonski poslovi te migracije stanovništva glavni su razlozi za pad nezaposlenosti Od siječnja, kad je bez posla bilo 293 tisuće ljudi, broj nezaposlenih smanjio se za 66 tisuća, na približno 227.000 i spušta se na razine koje smo u ovo doba godine imali pretkrizne 2008. godine. Teo Matković, stručnjak za tržište rada, vjeruje da će do špice turističke sezone registrirana nezaposlenost pasti do 210 tisuća, dok se prije dva ljeta kretala između 290 i 300 tisuća.
Izbrisano 9207 osoba
Više je razloga za rekordan pad nezaposlenosti, a najkvalitetniji je došao s rastom BDP-a koji je pogurao zaposlenost za dva posto. K tome, zbog sezonskih je poslova kasno proljeće i ljeto najdinamičnije razdoblje na tržištu rada. Zavod za zapošljavanje tvrdi da su ovoga tjedna najtraženija zanimanja upravo u turizmu – za konobare, prodavače, kuhare, čistače i frizere. Izvan tog spektra su i vozači te diplomirani ekonomisti i administrativni službenici. Većina oglasa u kojima se traže ekonomisti odnosi se na stručno osposobljavanje koje ide na trošak države. Uz 2400 kuna mjesečne plaće, tako zaposleni mladi ljudi dobivaju i plaćene putne troškove. Teo Matković ipak upozorava da je pad nezaposlenosti bitno veći od rasta zaposlenosti dijelom zbog demografskih razloga, a dijelom zbog migracije. Generacije koje odlaze u mirovinu i izlaze iz tržišta rada brojnije su od generacija koje završavaju školovanje i ulaze u svijet rada. Matković podsjeća da se u većini drugih tranzicijskih zemalja u godinama nakon pridruživanja Europskoj uniji približno svaki deseti stanovnik radne dobi iselio u stare države članice EU. Desetina stanovništva radne dobi kod nas čini vojsku od 360 tisuća ljudi. – Karta do Münchena dođe 20 eura, tko god traži posao, može ga tamo dobiti. Za godinu ili dvije doći ćemo u situaciju u kojoj je Češka danas, gdje je trenutačno oko 150 tisuća nepopunjenih radnih mjesta – komentira Davorko Vidović, savjetnik u HGK. Teo Matković sugerira Zavodu za zapošljavanje da mjere aktivne politike zapošljavanja, posebno javne radove i obrazovanje, premjesti u jesen i zimu kako bi osigurao dovoljno radnika za iduće proljeće i ljeto. – U prva četiri mjeseca 2016. to nije ni bio slučaj, jer je u obrazovanje bilo uključeno tek 300, a javne radove 1300 osoba. Ove bi mjere trebale dočekati nezaposlene na jesen, da ih pripreme za tržište rada sljedećeg proljeća – kaže Matković. Osim zapošljavanja kao prioritetnoga razloga izlaska iz evidencije nezaposlenih, postoje i drugi razlozi zbog kojih pada nezaposlenost, a jedan od njih je i brisanje iz evidencije. U travnju je, primjerice izbrisano 9207 osoba, većinu (60 posto) su činili ljudi koji su odbili posao, obrazovanje ili nisu bili raspoloživi za rad, petina ih se sama odjavila ne navodeći razloge, 6 posto se preselilo, dok je 15 posto izbrisanih otišlo u mirovinu ili na rodiljski dopust.
“Doći ćemo u situaciju u kojoj je Češka, gdje je 150 tisuća nepopunjenih radnih mjesta”
Na dnu ljestvice EU
– Svakako je tu bitno spomenuti i sve manji broj novoprijavljenih osoba koje ulaze u eviden-
ciju nezaposlenih osoba – kažu na HZZ-u te podsjećaju da je u travnju iz evidencije zaposleno 29.000 osoba, trećinu više nego mjesec prije. – Iako ove godine očekujemo nešto povoljnije razine zaposlenosti i nezaposlenosti u odnosu na prošlu godinu, Hrvatska će zbog kašnjenja u oporavku te odgađanja i otezanja u provođenju reformi ostati na dnu ljestvice članica EU prema svim pokazateljima tržišta rada – navodi Zvonimir Savić, ekonomski analitičar HGK.