Veleposlanstva nam trebaju u Saudijskoj Arabiji, Koreji, Etiopiji
Uspješne države iz budžeta za diplomaciju izdvajaju oko 1 posto, dok Hrvatska izdvaja samo 0,3 posto. Počet ćemo dijeliti prostore s drugima sandra.veljkovic@vecernji.net Hrvatska nema veleposlanstava u nekim od ključnih središta na geopolitičkoj karti svijeta, dok su, s druge strane, neka veleposlanstva, posebice sada kada je Hrvatska u EU, suvišna. Tako je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović jučer u Zagrebu u govoru polaznicima Diplomatske akademije otvorila diskusiju o reformi mreže konzularno-diplomatskih predstavništava najavljujući manja, ali agilnija predstavništva i svestranije diplomate, a sve kako diplomacija ne bi, među ostalim, “kaskala” za gospodarstvom, kao što je bio slučaju u Azerbajdžanu. – Mrežu moramo reformirati, popuniti praznine na geopolitičkoj karti svijeta, odnosno prilagoditi pokrivanje u EU uvjetima članstva – kazala je predsjednica K. Grabar-Kitarović te dodala: – Neka su veleposlanstva suvišna, dok Hrvatska nema veleposlanstava u svim državama skupine G20 ili ključnim diplomatskim središtima na nekim kontinentima, poput Afrike. Među državama skupine G20, najmoćnijih država svijeta, Hr- vatska veleposlanstvo nema u Saudijskoj Arabiji, koju pokriva iz Egipta, dok Meksiko pokriva iz Washingtona. Još jedna “rupa” je u Republici Koreji, no tamošnje je veleposlanstvo u osnivanju. Hrvatska nije nazočna ni u središtima Afrike – u sjedištu Afričke unije u Addis Abebi, potom u jednom od ključnih UN- ovih središta, kenijskom Nairobiju ili pak u Nigeriji. – U jednom naletu se sigurno neće otvoriti, ali bi se i o tome trebalo razgovarati da i u ta odredišta ne dođemo kasno, kao što je bio slučaj u Azerbajdžanu – kažu nam upućeni. S druge strane, članstvo u EU donosi novu dinamiku odnosa. S obzirom na niz kontakata u institucijama u Bruxellesu, i druge su države reorganizirale misije unutar EU, bilo da su ih ukinule ili racionalizirale. Popis zasad ne postoji jer i tu treba biti pažljiv jer se zatvaranje misije može u državi domaćinu iščitati kao politička poruka. Postoji i opcija smanjivanja broja konzulata, doznaje se. U daljnjoj racionalizaciji – a treba napomenuti da uspješne države iz budžeta za diplomaciju izdvajaju oko 1 posto, dok Hrvatska izdvaja samo 0,3 posto – već se počeo koristiti sistem kolokacija – ideje da u istom prostoru djeluje više misija pa Hrvatska u Azerbajdžanu dijeli prostor s misijom EU. Treba napomenuti da to nisu zajednička veleposlanstva, već su samo u istom prostoru.
Treba popuniti praznine na karti svijeta, tj. prilagoditi pokrivanje u uvjetima članstva EU