Stopirali milijardu kuna za program zapošljavanja

Pripremljena suspenzija dijela dosadašnjih mjera

Ne bude li Gospodarskosocijalnog vijeća u ponedjeljak, upravno vijeće HZZ-a može donijeti odluku i bez socijalnih partnera ljubica.gataric@vecernji.net Zavod za zapošljavanje zatražio je od svog upravnog vijeća da suspendira neke od programa za zapošljavanje za koje je u hrvatskom proračunu predviđeno oko 712 milijuna kuna te dodatnih 450 milijuna kuna iz europskih fondova. Na traženje Ane Pezelj, sindikalne predstavnice u Upravnom vijeću, odluka o suspenziji mjera odgođena je dok se o njoj ne izjasni Gospodarsko-socijalno vijeće. To tijelo ovaj tjedan nije imalo kvoruma, a hoće li ga biti idući ponedjeljak, veliko je pitanje. Upravno vijeće može o suspenziji odlučiti bez GSV-a.

Umjesto ugovora volonteri

Službeno se kao glavni razlog za privremenu odgodu navode obaveze prema EU koje su proizašle iz lani provedene vanjske ocjene državnih mjera za nezaposlene, dok se neslužbeno čuje da je HZZ potrošio većinu sredstava koja su mu odobrena iz našeg proračuna. Financiranje programa za nezaposlene trebalo bi prebaciti na europske programe, a oni traže čvršće kriterije za trošenje javnog novca. Najveće promjene očekuju se u popularnom stručnom osposobljavanju za rad koje je lani koristilo oko 32 tisuće osoba. Uz diplomu nekog fakulteta ili obrtničke škole, nezaposleni su mogli koristiti tu mjeru mjesec dana po prijavi u evidenciju nezaposle- nih. Ubuduće bi mladi do 25 ili 29 godina mogli dobiti plaćeno stručno osposobljavanje ako su na burzi četiri, šest ili dvanaest mjeseci. Stručno bi se osposobljavanje odnosilo i na nezaposlene koji su završili četverogodišnje srednjoškolske programe, dok bi osobe s višegodišnjim radnim iskustvom izgubile pravo na plaćeno volontiranje. Pozivajući se na ocjene vanjskih stručnjaka, Ministarstvo rada ističe da je stručno osposobljavanje supstituiralo redovna radna mjesta i zapošljavanje te ga treba prilagoditi. Osobito je u javnom sektoru došlo do neprekidne cirkulacije novih korisnika. Nadalje, ističu da je plaćeno volontiranje, tijekom kojega nezaposleni dobiju 2400 kuna mjesečne plaće i putne troškove, bilo najskuplja mjera koja državu stoji oko 180 tisuća kuna po svakom kasnije zaposlenom radniku. Slijede javni radovi čija je cijena oko 140 tisuća kuna po zaposlenome.

Traži raspravu

Ana Pezelj iz SSSH kaže da je odbila glasati za privremenu suspenziju mjera dok se o tome ne povede široka javna rasprava. – Slažem se s nekim ocjenama vanjskih revizora, ali ne pristajem na suspenziju dok ne dobijemo jasne odgovore – kaže Pezelj.