Kreditori traže veću kamatu
Iako Hrvatska redovito i bez problema otplaćuje dugove, vjerovnici bi joj mogli rušiti rejting kako bi za svoje klijente osigurali kamatu veću od 5 posto
Standard&Poor’s dolazi prvi već idućeg utorka, a ako ih dočeka ‘tehnički ministar’, mogli bi kao i tri puta od 2012. srušiti hrvatski rejting
Predstavnici najveće agencije za kreditni rejting Standard&Poor’s u Hrvatsku će doći idući utorak i u tri dana, koliko će se zadržati, planiraju kroz razgovore s poznavateljima tržišta, ministrom i makroekonomistima odlučiti kako će rangirati kreditni rejting Hrvatske. S&P je kao i ostale bonitetne kuće u posljednje dvije godine Hrvatsku rangirao u status ‘smeća’ rezerviranog za zemlje koje vjerojatno neće lako otplatiti svog dug. Dodatno rušenje rejtinga bilo bi pogubno jer bi nas gurnulo dublje prema bankrotu.
Zarada pala oko dva posto
Nestabilna politička situacija mogla bi biti jezičac koji će prevagnuti u korist opreznosti i nepovjerenja ulagača u dug što može prouzročiti iznimne financijske probleme ne samo za državu već i za tvrtke i građane. U razdoblju smo povijesno niskih kamatnih stopa, što znači da kupci našeg duga na njemu malo zarađuju. Pogledom na tablice o povijesti prinosa na hrvatske obveznice, lako je vidljivo da su prije samo četiri godine ulagači u dug zarađivali čak dva posto više na Hrvatskoj pa se pod krinkom straha od nestabilne Vlade može realizirati rast kamata na više od pet posto. Osim političkih potresa nema argumenata za rejting lošiji od Gvatemale, Jordana ili Surinama među koje danas spadamo jer uredno servisiramo svoje obveze i, što je najvažnije, imamo rast BDP-a koji sugerira još manje probleme s refinanciranjem u budućnosti, naročito zato što ga prati fiskalna konsolidacija kojom se državna potrošnja svela u okvire onoga što država utrži. Ipak sve neslužbene informacije govore o tome da će domaći ekonomisti teško uvjeriti kreditne agencije da ne naprave potez koji će Hrvatsku skupo koštati, naročito ako se dogodi da u Ministarstvu financija nađu ‘tehničkog ministra’. Unatoč svom znanju Zdravko Marić će u toj poziciji teško uvjeriti kreditore u plan obrane rejtinga koji se svodi na tri poluge koje najavljuje za ovu godinu – rast BDP-a za više od 2 posto, konsolidaciju proračuna prema deficitu manjem od 3 posto BDP-a te aktivaciju državne imovine, pri čemu bi se u funkciju stavilo što više nekretnina izvan uporabe te privatizirale sve tvrtke koje nisu u domeni strateškog interesa.
Rušenje rejtinga znači nove dvije milijarde kuna rashoda, što bi pojelo rast BDP-a
Za SDP-a rejting pao tri puta
Hrvatska mora refinancirati oko 100 milijardi kuna do kraja 2019. godine, a pad rejtinga značio bi dodatni pritisak na državne financije od barem dvije milijarde kuna godišnje. To znači da bi se cijeli rast gospodarstva izgubio u prekonoćnom gubitku pozicije kod bonitetnih kuća. U mandatu Zorana Milanovića agencije za ocjenu kreditnog rejtinga rušile su Hrvatsku tri puta. U sve tri agencije Hrvatska je pala za tri ocjene i tako se smjestila tek korak iznad grupe koja označava zemlje u koje je bolje ne slati novac bez obzira na kamatu koje nude. Tome je zasigurno pridonijela činjenica da je u mandatu bivše Vlade javni dug narastao za novih 55 milijardi kuna, što pokazuju podaci Hrvatske narodne banke o kretanju duga opće države.