Slučaj Ina Hrvatska mora riješiti kako to čine i druge države

I iza Sanaderova i iza Karamarkova pada stoji “strateški partner” Ine – MOL čiju kaznenu odgovornost kao pravne osobe treba istražiti

Ujeku drame s rastakanjem Vlade premijera Oreškovića izgubili smo iz vida činjenicu da je već drugi put hrvatsku Vladu i gotovo čitav hrvatski demokratski sustav vlasti razorila ista inozemna kompanija – mađarski MOL. Najprije je 2009. zbog uzimanja mita otišao premijer Sanader, a sada je zbog sumnji na podmićivanje, što impliciraju Most i njegov čelnik Petrov, političko tlo pod nogama izgubio i prvi potpredsjednik Vlade Karamarko. I iza Sanaderova i iza Karamarkova pada stoji mađarski MOL, “strateški partner” Ine. MOL je taj koji je, prema pravomoćnoj (pa na Ustavnom sudu ukinutoj) presudi, podmitio hrvatskog premijera, a sada se otkrilo i da preko svojih “konzultanata” po Hrvatskoj rasplaćuje stotine tisuća eura. Hrvatsko pravosuđe pokrenulo je kazneni progon protiv MOL-ova direktora Zsolta Hernadija, ali nakon Karamarka očito je da treba istražiti i kaznenu odgovornost MOL-a kao pravne osobe. Isto tako očito je da se kriminalno podzemno rovarenje MOL-a u Hrvatskoj mora smjesta zaustaviti. Za početak mora se ukloniti izvor svih MOL-ovih zala, to je neprirodni brak hrvatske države i MOL-a u Ini. No, kako to učiniti? Onako kako su to učinile i druge države i kompanije kada im se dogodio drastični razlaz interesa ili se pojavila utemeljena sumnja na kazneno djelovanje. Prije 18 godina saudijski Aramco (“nacionalna” kompanija poput Ine) i Royal Dutch Shell (kompanija kakvu glumi i MOL) osnovali su u SAD-u zajedničku rafinerijsku tvrtku Motiva. No, u ožujku su shvatili da su im interesi divergentni. Saudi Aramco želi objedi- niti i širiti svoje globalne rafinerijske kapacitete i izlistati ih na burzi. Shell, međutim, želi svoj dio američkih rafinerija prodati kako bi mogao isplatiti dividendu i nadoknaditi dio troška kupnje BG Groupa. Što su Aramco i Shell učinili? Podijelili su Motivu na dva dijela. Shellu su pripale dvije rafinerije u Louisiani i devet terminala za utovar derivata. Aramcu je pripala najveća američka rafinerija u Port Arthuru, Teksas i 26 terminala. Malu razliku u vrijednosti Aramco plaća Shellu u novcu. Kao i Motivu, tako i Inu vlasnici trebaju podijeliti na dva podjednaka dijela, jedan MOL-u da s njim čini što hoće i misli da treba, drugi hrvatskoj državi iz njezinih razloga i motiva. No, postoji i drugi svježi primjer. Rumunjski istražitelji ustanovili su da je kazahstanski KazMunaiGas 1998. prilikom kupnje rumunjske nacionalne naftne kompanije Rompetrol Group počinio prijevaru, utaju poreza, pranje novca i manipulaciju tržištem kapitala. Istražitelji su objavili da je 14 osoba povezanih s Rompetrolom i KazMunaiGasom u privatizaciji Rompetrol Groupa obmanulo rumunjske vlasti i državi nanijelo štetu od više stotina milijuna dolara. I što su rumunjski istražitelji učinili? Pokrenuli arbitražu pri UN-u? Ni govora. U ponedjeljak 9. svibnja rumunjski su istražitelji zaplijenili svu imovinu KazMunaiGasa i svih njegovih poduzeća, uključujući rafineriju Petromidia i sva naftna i plinska polja. Hoće li i hrvatsko državno odvjetništvo jednako tako prisiliti MOL da poštuje hrvatske zakone, to je na njemu da odluči, ali Sanader i Karamarko ne smiju se ponoviti.