Manje novca za umjetnu oplodnju, parovi idu privatniku
Radna skupina donosi izmjene, a država daje 10 milijuna kuna manje za pomognutu oplodnju
Hrvatska nema registar postupaka, stoga se ne zna točno koliko ih je učinjeno, koliko ima pacijentica i kakav je ishod zahvata
U tijeku je formiranje radne skupine u Ministarstvu zdravlja koja će izraditi izmjene Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji, a o kojima se govorilo u samom startu nove zdravstvene administracije. Tada je, podsjetimo, u prvi plan, uz abortus, izbila i umjetna oplodnja ponajprije zbog mogućnosti ponovne zabrane zamrzavanja zametaka. U prvom intervjuu svojeg prvog ministarskog dana dr. Dario Nakić demantirao nam je ikakve izmjene, no danas nam iz Ministarstva odgovaraju kako Zakon moraju uskladiti s EU direktivama premda ga je uskladila prošla vlast.
Manje postupaka u bolnicama
U svakom slučaju, normativne izmjene planirane su tijekom jeseni, a do kraja mjeseca iz Ministarstva će odgovoriti i na naše pitanje o broju postupaka umjetne oplodnje i njihovu, da tako kažemo, rezultatu. Jedini je to zapravo način da se utvrdi stvarno stanje, a potom i da se planiraju daljnji koraci u vezi s ovim pitanjem. Iz podataka koje smo dobili u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje jasno je da broj postupaka umjetne oplodnje i pacijentica posljednjih godina opada, baš kao i iznos milijuna koje država “daje” za ove postupke. Ovogodišnja 24,3 milijuna za pomognutu oplodnju rezultat su usklađivanja s iznosom za istu svrhu potrošenim godinu prije. Naime, 2014. godine bilo je odobreno, odgovorili su iz HZZO-a, ukupno 36,9 milijuna kuna, no pokazalo se da je postupaka znatno manje obavljeno u odnosu na odobrena sredstva – od 30 do 40 posto. – Na temelju podataka o izvršenju postupaka, napravljena je projekcija za 2015. godinu i odobreno je 30 milijuna kuna za postupke medicinski pomognute oplodnje, što je još uvijek znatno više u odnosu na prošlogodišnja izvršenja te smatramo da u ovoj godini nitko neće biti zakinut – objasnili su iz Zavoda. I dok administracija tumači brojke kao “manje novca zbog manje potražnje”, prof. dr. sc. Hrvoje Vrčić objašnjava kako je u praksi sasvim drukčija situacija i vjeruje da broj postupaka umjetne oplodnje od 2012. godine nije smanjen. Problem je, kako ističe, u dosljednom prijavljivanju postupaka medicinski pomognute oplodnje. Naime, unatoč zakonskoj obvezi, Hrvatska nema registar ovih postupaka. Stoga zapravo nitko i ne zna koliko ih je učinjeno, koliko je pacijentica i s kakvim ishodom. Stoga prof. Vrčić upozorava na farmakoekonomske podatke za 2014. godinu prema kojima je u odnosu na godinu prije tržište medicinski pomognute oplodnje financijski poraslo za tri posto. U državnim ustanovama smanjeno je financijski za dva posto, a u privatnim je poraslo za 14 posto.
EU prosjek 2000 na milijun
Broj induciranih i/ili stimuliranih postupaka je prema nekim parametrima u 2014. godini u odnosu na 2013. porastao čak 50 posto – kaže ovaj liječnik, inače pročelnik Zavoda za humanu reprodukciju, ginekološku endokrinologiju i menopauzu Klinike u Petrovoj dodajući da je razina uspješnosti postupaka u prosjeku oko 25 posto te se nada EU prosjeku od 30 posto. U EU je i preporuka dvije tisuće postupaka izvantjelesne oplodnje na milijun stanovnika, što znači, kaže prof. Vrčić, da bi ih u Hrvatskoj godišnje trebalo biti oko osam tisuća.
Prema farmakoekonomskim podacima, tržište MPO-a u privatnim je ustanovama poraslo PROF. DR. SC. HRVOJE VRČIĆ KBC Zagreb