U 2016. i 2017. odlučuje se je li velikoj brodogradnji u Dalmaciji došao kraj

Sindikalisti smatraju da je pronevjeren novac državnog proračuna pa traže utvrđivanje kaznene odgovornosti

SPiše Ratko Bošković redinom svibnja u Sabor RH došla je delegacija sindikata koji djeluju u splitskom brodogradilištu. Sindikalni čelnici Zvonko Šegvić i Joško Franić te njihov ekonomski analitičar i savjetnik Zdravko Russo došli su u Sabor samo s jednim ciljem: uputiti saborskim zastupnicima, Vladi i javnosti apel za spašavanje velike brodogradnje u Splitu. Primio ih je i saslušao zastupnik Stipe Petrina koji je, nakon zatražene stanke, o razgovoru sa splitskim sindikalcima obavijestio i saborski plenum. A podaci koje su iznijeli sindikalni čelnici doista su alarmantni. Brodograđevna industrija Split d.d., u gotovo stopostotnom vlasništvu samoborske tvornice vijaka DIV i obitelji Debeljak, u 2014. godini poslovala je s gubitkom od 136,7 milijuna kuna, a u 2015. s gubitkom od 156,1 milijun kuna. Od ukupnog proizvodnog limita na razini od 123 tisuće kompenziranih bruto tona (cGT), Brodosplit je lani realizirao manje od 11 tisuća cGT ili manje od devet posto. Od 14 velikih brodova koji su prema programu restrukturiranja trebali biti sagrađeni u dvije i pol godine nije sagrađen nijedan. Premda je tim programom bila predviđena gradnja od šest do sedam velikih brodova godišnje, Brodosplit za poznatog kupca ne samo da nije sagradio nijedan brod, nego nijedan brod nije ni ugovorio. Sindikalisti zato smatraju da je u splitskom škveru pronevjeren novac državnog proračuna pa traže utvrđivanje kaznene odgovornosti sudionika Brodosplitove privatizacije. No, splitski sindikalisti nisu se zaustavili samo na vlastitim tvrdnjama. Večernjem listu ekskluzivno su predali i kopiju dokumenta Upravnog vijeća Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) iz travnja ove godine s detaljnom informacijom o tome kako su država i DIV Brodogradnja, tvrtka kći DIV-a, u protekle tri godine ispunjavali obveze koje su preuzeli Ugovorom o prijenosu dionica Brodograđevne industrije Split d.d. iz veljače 2013. godine.

Stvari nisu tako jednostavne

Ta informacija, kao službeni državni dokument, ne samo da potvrđuje većinu navoda splitskih sindikalnih čelnika, nego sadrži i mnoge druge koji ozbiljno dovode u pitanje ishod restrukturiranja splitskoga škvera u koji i država ulaže oko 3,6 milijardi kuna i za koji trenutačno radi oko 1500 zaposlenika. Da bi se restrukturiranje ocijenilo kao uspješno, Brodosplit mora postići brojne parametre zadane ugovorom i programom, a vjerojatno je najvažnije pozitivno poslovanje u 2016. i 2017., zadnje dvije godine restrukturiranja. Pokaže li se na kraju 2017. da poslovanje splitskog škvera nije postalo održivo, na što gubici u 2014. i 2015. ozbiljno upozoravaju, BIS bi morao vratiti državi sav novac koji je od nje dobio, što on, dakako, ne bi mogao, pa bi škver otišao u stečaj. Štoviše, ne reagira li na vrijeme na BIS-ovo neispunjavanje ugovorenih odredbi, kako piše u CERP-ovoj informaciji, i hrvatska država mogla bi Europskoj uniji platiti kaznu. Velikoj brodogradnji u Dalmaciji tada bi doista konačno došao kraj. No, stvari nisu tako jednostavne. U ekskluzivnom razgovoru za Večernji list Tomislav Debeljak, čelnik obiteljske tvornice vijaka i Brodograđevne industrije Split, većinu podataka koje je CERP