Kaos u državi prvo će platiti privatne tvrtke i građani višim kamatama
Postotni bod veća kamata na dug znači da 3 milijarde kuna treba – nekome uzeti
Uz domaću nestabilnost, uvjete na tržištu diktiraju i vanjske okolnosti, sada je to mogućnost brexita, a za koji mjesec monetarne mjere Za razliku od države koja ima kontrolu nad svojim ovogodišnjim financijskim obavezama jer ih može pokriti na domaćem tržištu, privatni sektor i gospodarstvo ulaze u burno razdoblje.
Teško refinanciranje
Prema projekcijama otplate vanjskog duga, koje redovito priprema središnja banka, u drugoj polovici ove godine poslovnom sektoru stiže na naplatu oko tri milijarde eura inozemnog duga, uglavnom kredita. Njihovi uvjeti refinanciranja duga sigurno će se pogoršati jer se svaka politička nestabilnost po principu spojenih posuda prelijeva i na tvrtke. Poznato je da nakon pada kreditnog rejtinga države po auto- matizmu slijedi rušenje rejtinga tvrtki i banaka koje su prisutne na stranim tržištima. Dio duga javnih poduzeća, prije svega iz prometnog sektora, vjerojatno će se zatvoriti institucionalnim kreditorima kao što su EBRD i Europska investicijska banka, no i takve su kreditne linije osjetljive na političke utjecaje. Svako povećanje kamata usporit će razvoj tvrtki ili će se, kad je riječ o bankama, preliti na korisnike, stanovništvo i poduzeća. Pritisak koji će zbog refinanciranja duga u nastavku godine imati poslovni sektor sljedeća će osjetiti država. Državi 2017. sjeda na naplatu 2,2 milijarde eura inozemnog duga, a tome se moraju pribrojiti i domaći krediti, što se zajedno penje prema tridesetak milijardi kuna, koliko su, primjerice, zajednički godišnji budžeti za zdravstvo i obrazovanje. Po- litika nema mnogo vremena za preslagivanje i eksperimente, ali očito je da proces političkog sazrijevanja nije lagan. Sastav Sabora odraz je raspoloženja građana pa je s te strane određeni oblik odgovornosti za stanje u zemlji i na biračima. Josip Tica, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, podsjeća da se svaki postotak promjene cijene zaduživanja mjeri milijardama s obzirom na ukupni iznos duga. – Kada se refinancira, uvijek se refinancira manji dio duga, ali postignuta cijena ima ozbiljne posljedice na budućnost, kao i
Za Hrvatsku bi čak i tehnička vlada bila korisnija od nestabilnosti koju sada imamo JOSIP TICA
na cijene obveznica na sekundarnim tržištima. Jedan postotni bod veća kamatna stopa na cijeli dug znači iznos koji je viši od tri milijarde kuna i toliko se mora nekom drugom dodatno oduzeti za kamate u proračunu. Svaki porast duga rezultira većim rezanjem na drugim stavkama, a to onda generira političke probleme prilikom sastavljanja proračuna ili problem s Bruxellesom ako mislite platiti kamatu većim deficitom – kaže Josip Tica.
Projekt EU u opasnosti
Povrh domaćih nestabilnosti, uvjete na tržištu diktiraju i vanjske okolnosti. Trenutačno je to mogućnost izlaska Velike Britanije iz EU, za nekoliko mjeseci bi to mogle biti monetarne mjere. – U slučaju brexita, čitav projekt Unije došao bi pod znak upitnika, s njim i monetarna unija, a posljedično i povjerenje u EU na financijskim tržištima – kaže Tica te dodaje da bi za Hrvatsku čak i tehnička vlada bila korisnija od nestabilnosti koju sada imamo.
Ove godine poslovnom sektoru stiže na naplatu oko tri milijarde eura inozemnog duga Ekonomski fakultet u Zagrebu