6.

U Europi godišnje umire oko 25.000 osoba oboljelih od raznih infekcija nastalih zbog otpornosti bakterije na antibiotike. Uzrok je tome nepotrebno korištenje antibiotika ili pak prekomjerno ili nekontrolirano korištenje. Zbog loših terapija koje za posljedicu imaju smrtnost ili još skuplje liječenje, farmaceutske kompanije teže jačanju personaliziranom pristupu pacijentu, odnosno da one stvore kontakt s pacijentom i prate terapiju. Jedan je to od zaključaka 22. godišnje konferencije proizvođača generičkih i biosličnih lijekova održanom krajem prošloga tjedna u Dubrovniku. Profesor Mondher Toumi rekao je da u prosjeku 50% bolesnika ne uzima lijekove kako je propisano. Farmaceutska industrija teži rješenju za optimalno korištenje lijekova, ali i želji da zdravstveni sustav bude efikasan i održiv, čemu može pridonijeti razvoj generičkih lijekova s dodanom vrijednošću, kojima bi se jače odgovorilo na potrebe pacijenta i njegovu skrb, odnosno čime bi se i povećala dostupnost tih lijekova pacijentima.

Čak 90% generičkih lijekova

– Ovo se posebno odnosi na Hrvatsku u kojoj u financijskom dijelu udio potrošnje na generičke lijekove čini svega 26% ukupne potrošnje na lijekove. Veća dostupnost najučinkovitijih terapija osigurava boljitak i dulji život milijunima pacijenata, dok se istodobno smanjuju socijalne nejednakosti u sustavima zdravstva. Generički lijekovi ključni su za održivost zdravstvenih sustava u cijeloj EU pa i svijetu, s obzirom na to da omogućavaju najmodernije terapije većem broju pacijenata na koje se europski bolesnici, zdravstveni radnici i zdravstveni sustavi oslanjaju u liječenju većine akutnih i kroničnih bolesti pokrivajući širok spektar bolesti, od kardiovaskularnih do dijabetesa i raka – rekla je Milka Kosanović iz HUP- ova udruženja proizvođača lijekova. Istraživanja koje je predočio Douglas M. Long, potpredsjednik savjetodavne tvrtke IMC Health, pokazuju da je u prosjeku 90% lijekova na najvažnijim tržištima više nije zaštićeno patentom, da je u posljednjih šest godina to stalno u porastu te da se stoga sve više razvija tržište generičkih lijekova. Pad inovativnih lijekova donio je i sa sobom velika spajanja i preuzimanja u toj industriji jer se tako dobiva neki novi proizvod i tržišta. Lani je tržište generičke industrije vrijedilo više od 200 milijardi dolara, a najjača su imena na tom području Teva, Novartis, Mylan, Allergan, Pfizer... Problem na tržištu lijekova jesu i krivotvorine, s kojima se hrvatsko tržište ipak ne susreće. Kako se to više ne bi događalo, svaka kutija lijeka na tržištu EU od 9. veljače 2019. morat će imati sigurnosne oznake, zaštitu od otvaranja i sustav verifikacije.

Dugo čekanje naplate

Za sada, od 2016. – 2023. godine, svi će receptni lijekovi (i neki OTC-ovi) na tržištu EU te na još nekim tržištima poput SAD-a, Kine, Indije, Južne Koreje, Brazila... imati obvezu serijalizacije. Za uspjeh farmaceutskim tvrtkama potrebno je stalno ulaganje u istraživanje i razvoj, ai u tom segmentu, rečeno je, mogu se koristiti sredstva EU, čemu se nadaju i domaće tvrtke. No velika ulaganja s jedne strane i pritisak na snižavanje cijena lijekova sve teže pogađaju industriju, rečeno je. Pa se u nekim slučajevima plasiraju lijekovi po cijeni nižoj od cijene proizvodnje. To dovodi do prestanka proizvodnje pojedinog lijeka bez obzira na njegovu učinkovitost. Domaća farmaceutska industrija dodatno je opterećena dugim čekanjem naplate. – U posljednjih 10 godina prosječno trajanje života u Hrvatskoj produžava se za 2-4 mjeseca godišnje, što je u skladu s prosjekom EU – rekla je Kosanović, no i dodala da za razliku od ostalih zemalja EU Hrvatska ima i dodatne probleme – poput produljenih rokova plaćanja i velikih neporeznih nameta.