Stotinu istih pisama na dan pokušaj je manipulacije medijima

Čak 135 e-mailova s istim sadržajem došlo je u jednom danu prošlog tjedna na samo jednu redakcijsku adresu. Počeli su curiti poslije deset, između 13.30 i 14.00 stiglo ih je 19, do 15.30 sati čak 43, a onda do 23.30 još 70. Pismo počinje ovako: “Tzv. spolni odgoj, koji se nazivao i ‘4. modul’, ‘odgovorno spolno ponašanje’ itd., dokazano je utemeljen na pedofiliji...” Potom slijedi: “Ovdje smo svi ujedinjeni – bez obzira na dob, spol, vjeru, nacionalnost, političko, seksualno ili svjetonazorsko opredjeljenje”, te konkretizacija: “Ministre Šustar, zahtijevam da taj tzv. spolni odgoj kriminalne pozadine hitno izbacite iz svih škola...” Završava: “s poštovanjem” i potpisom. Sutradan ista slika, a sljedećih dana količina se smanjila, a stižu i danas. Dosad ih je više od 500 na samo jednoj adresi i sva su pisma otvorena. Vjerujem da su i drugi mediji, barem oni utjecajniji, bombardirani na isti način. Ne bi se toliko vremena gubilo na otvaranje mailova istog sadržaja da polovica nije u rubrici “Sadržaj” ili “Subject” imala upisano “Bez sadržaja”, što znači da autori mailova nisu ništa upisali. Slanje e-pisma bez kratkog naputka o čemu je riječ izraz je nečije nekorektnosti, pa i nepristojnosti, no redakcija si ne može priuštiti luksuz i ignorirati takva pisma, jer bismo mogli propustiti i koju bitnu vijest. Ukratko, nakon desetaka otvorenih i barem djelomično pročitanih pisama počela sam sumnjati da sam stekla opsesivno-kompulzivni poremećaj, jer se nisam mogla oglušiti na pisma s naznakom “Bez sadržaja” nego sam ih mazohistički otvarala i čitala: “Tzv. spolni odgoj, koji se...”, “Tzv. spolni odgoj, koji se...” i tako više od 300 puta. Pomišljala sam da bih mogla grdno pogriješiti ako ne kliknem na “Bez sadržaja”. Ne zna se tko je inicijator te orkestrirane kampanje. Da znam, obratila bih se izravno, no i ovim putem ću reći kako je ovo inzistiranje bilo zaista frustrirajuće. Da novinari i urednici nisu mahom racionalni ljudi, takvo ustrajavanje sigurno bi izazvalo gnjev i žestoku reakciju. Zašto je netko odlučio da bi bilo dobro na sve medijske adrese poslati po 500-tinjak pisama, meni ostaje nepoznato. Nagađajući mogu pretpostaviti da je to napravio netko tko nije komunikacijski stručnjak, a nema ni prirodnog talenta za odnose s javnošću. Taj netko je procijenio da je brutalnom orkestriranom kampanjom moguće manipulirati medijima. Pogrešno, jer čak su i naši poli- tičari već shvatili da agresivna kampanja izaziva kod birača kontraefekt. Agresivnost i negativan pristup, a baš to su karakteristike onog što se zbivalo na redakcijskim e-mail adresama, samo odbija ljude. Jednostavno, svako forsiranje, inzistiranje i tjeranje inata izaziva kontraefekt. Građani se, naravno, uvijek mogu obratiti medijima za pomoć u ostvarivanju svojih demokratskih prava i mediji im tu pomoć nikad neće ni uskratiti, osobito kad se ona tiče tako velikog broja ljudi kao što su roditelji školaraca. No umjesto da djeluju nasrtljivo – treba i to reći, u bitku protiv tzv. spolnog odgoja krenuli su nakon što se on već tri godine predaje u školama – bolje je djelovati kroz društvene organizacije. Na jednu adresu poslati više od 500 istih pisama zaista je previše i ni s kruhom nije dobro.

Na samo jednu redakcijsku adresu stiglo je više od 500 e-pisama protiv tzv. spolnog odgoja. Izazvala su kontraefekt