Trebamo pokazati više poštovanja jedni prema drugima
Vučić i Grabar-Kitarović potpisat će Deklaraciju o unapređenju odnosa
Prema programu posjeta hrvatska predsjednica i srbijanski mandatar sastat će se prvo u Dalju, a zatim će otići do Tavankuta i Subotice Branimir Bradarić, Tomislav Krasnec – Sastanak s predsjednicom Hrvatske prvi je korak u zatopljivanju odnosa Hrvatske i Srbije. Mislim da smo postigli odličan rezultat. Sporazum se bavi suštinskim, ozbiljnim, strateškim pitanjima za Srbiju i Hrvatsku. Trebamo pokušati više razgovarati jedni s drugima, pokazati veće poštovanje jedni prema drugima – rekao je Aleksandar Vučić, mandatar srbijanske vlade za HRT prije današnjeg potpisivanja Deklaracije o unapređenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja.
Sastanak u Dalju
Dodao je da bi, kada bi Hrvati češće ulazili u srpske cipele, a Srbi u hrvatske, među njima bilo više razumijevanja. Prema programu posjeta, Kolinda Grabar-Kitarović i Vučić sastat će se danas u Dalju gdje će razgledati stalni postav izložbe o životu i djelu znanstvenika Milutina Milankovića. Potom će održati zajednički sastanak s predstavnicima srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Nakon posjeta Dalju odlaze u Tavankut i Suboticu gdje će održati sastanak s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine i gdje će biti potpisana deklaracija. Zajednička deklaracija koju bi trebali potpisati imat će šest točaka, doznajemo od izvora koji je upoznat s nacrtom dokumenta. Neke od trenutačno vrućih tema u međusobnim odnosima, kao što su intenzivno srbijansko lobiranje u Vatikanu protiv proglašenja blaženog Alojzija Stepinca svetim ili zahtjev koji je Hrvatska službeno iznijela u pregovorima Srbije s EU, a tiče se ukinuća regionalne jurisdikcije u srpskom zakonu o ratnim zločinima, neće uopće biti spomenute u deklaraciji, nego će se o njima raspravljati samo u “tete-a-tete” razgovoru dvoje lidera prije potpisivanja same deklaracije. Susret Grabar-Kitarović i Vučića trajat će gotovo cijeli dan i podijeljen je na dva dijela: prvo se sastaju u Hrvatskoj, u Dalju, a potom u Srbiji, u selu Tavankut u blizini Subotice. Prva od šest točaka koje se spominju u deklaraciji tiče se manjina. Govori se o strogoj primjeni bilateralnog sporazuma o manjinama i okvirne konvencije Vijeća Europe o zaštiti nacionalnih ma- njina. Druga je točka određivanje granične crte po međunarodnom pravu u slučaju da u razumnom roku ne bude uspjeha u bilateralnim pregovorima o rješenju za granicu na Dunavu.
Problem nestalih osoba
To znači da će se prvo intenzivirati razgovori dviju strana o spornim aspektima razgraničenja, a ako ti razgovori ne urode plodom, ide se na arbitražu po međunarodnom pravu. Treća je točka intenziviranje potrage za nestalim osobama u Domovinskom ratu. Upućeni izvori kažu da će se tu ići “potpuno iskreno do kraja”. Četvrta je točka primjena sukcesije, a u sklopu je toga i pristup arhivima. Peta se točka tiče tzv. “novih izazova”: borbe protiv međunarodnog terorizma i suradnje dviju zemalja u upravljanju migrantskom krizom. I šesta točka trebala bi uspostaviti suradnju u zajedničkim razvojnim prekograničnim projektima, poput ulaganja u obnovu pruge Zagreb – Beograd, za što bi se mogao dobiti novac iz EU, samo je potrebno da obje države osmisle ulaganja i privuku ulagače.
Jedna od točaka deklaracije bavi se i borbom protiv terorizma Deklaracijom će se regulirati i sukcesija te pristup arhivima, ali i sporovi oko granice