Donijeli su najmanje zakona
Paradoksalno je da je najveći uspjeh ovog saziva izbor deset ustavnih sudaca, što se pokazalo kao afera prvog reda, a za što se uspjela skupiti dvotrećinska većina
Hrvatski sabor jučer je sa 137 glasova za, dva glasa protiv i jednim suzdržanim odlučio o raspuštanju osmog saziva Sabora 15. srpnja Tea Romić Na prijedlog 89 zastupnika, Hrvatski je sabor jučer sa 137 glasova za, dva glasa protiv (BUZ- ov Milivoj Špika i Miodrag Demo iz BM365) i jednim suzdržanim (HDZ-ov Željko Glasnović), donio odluku o raspuštanju osmog saziva Sabora, koja na snagu stupa 15. srpnja. Već za subotu sazvana je svečana sjednica u povodu obilježavanja Dana državnosti, no plan je, ako ne bude iznimnih situacija, da do tada Sabor više uopće ne zasjeda. Ovo je najkraći saziv Sabora u povijesti Hrvatske, jednako kao što je i ova Vlada imala dosad najkraći mandat. Ovaj se saziv ne može pohvaliti ni velikim radom, slobodno se može reći da je najveći uspjeh ovog saziva izbor deset ustavnih sudaca. Nije ni ta priča prošla bez afera i prigovora, ali ako se uzme u obzir da je u prošlom mandatu Sabora u posljednji tren, točnije na glasovanju, propao izbor dvoje kandidata za Ustavni sud, najveći je uspjeh svakako što se, uza sve prijepore koji postoje od prvog dana ove Vlade i Sabora, uspjela skupiti dvotrećinska većina koja će potvrditi deset novih sudaca. Rad ovog saziva obilježile su rasprave starih izvješća koja su u prošlom mandatu samo u nuždi dolazila na vrh dnevnog reda. Usporedbe radi, prošli, sedmi saziv Sabora na dan kada je konstituiran te dan kasnije donio je čak devet izmjena zakona, dok je ovaj prvi mjesec raspravljao uglavnom o starim izvješćima. U prošlom sazivu nerijetko su rasprave završavale u kasne noćne sate, u ovom bi kraj radnog dana bio već oko 16 sati.
Izbori vjerojatno 4. rujna
Jučer u Saboru do posljednjeg trenutka nije postojalo suglasje treba li se Sabor raspustiti s jučerašnjim datumom ili 15. srpnja. SDP i njihovi partneri željeli su da se to dogodi odmah, jednako kao i bandićevci, koji su zaključili da Hrvatska nema vremena za čekanje, no kako bi se izbjegli izbori u vrijeme godišnjih odmora, ali i u doba kada najviše Hrvata radi, s obzirom na to da su brojni nezaposleni zbog turističke sezone uspjeli pronaći sezonske poslove, dogovor je pao da ipak taj datum bude 15. srpnja. To znači da se izbori moraju održati u roku od najmanje 30 dana od tog datuma, a najviše 60 dana, što znači da bi posljednji rok za izbore bio 11. rujna. Ipak, sudeći prema konzultacijama kod predsjednice