Trebamo tisuće IT-stručnjaka, zašto ih onda ne bismo uvezli?
Zapošljavanje stranaca može biti mjera za stimuliranje mladih
Javna sveučilišta nisu svoje programe prilagodila da bi povećala kvalitetu znanja. To je izvor nekonkurentnosti i opterećenje, drže u HUP-u
Na domaće tržište rada u IT-u svake godine izađe isti broj mladih visokoobrazovanih koliko ih godišnje odlazi iz Hrvatske. Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti i član uprave Otvorenog učilišta Algebra, s kojim razgovaramo o problemima u sektoru, ističe da samo polovica od 1500 studenata, koliko ih godišnje u nas završava inženjerske studije računalstva, izađe na tržište rada.
Jednostavno rješenje
To su studiji koji generiraju strateški najvažnije ljude za tehnološki sektor. – Nažalost, znatno više od polovice mladih na sveučilišnim studijima nastavlja obrazovanje još dvije godine, tj. diplomske studije, dok kroz inženjerske stručne studije uglavnom izlaze spremni već nakon tri godine. Zamjenski potencijal za razvoj hrvatskog IT sektora generira se u ovom trenutku kroz društvene studije, npr. poslovne informatike i informacijskih sustava ili inženjerske studije matematike – kaže Balen te objašnjava razloge. – Javna sveučilišta nisu prilagodila nastavne programe bolonj- skom sustavu i kao strateški cilj nisu postavila smanjenje vremena studiranja, uz povećanje kvalitete znanja prvostupnika. To je izvor nekonkurentnosti hrvatskog IT sektora i nepotrebnog opterećenja poreznih obveznika. U konkurentnim zemljama EU gotovo 70 posto mladih izlazi spremno na tržište rada već nakon tri godine studija – ističe Balen. Tvrdi da rješenje nisu veće upisne kvote, jer one bi, u današnjem sustavu u kojem više od 40 posto mladih ne završava STEM studije, dodatno potaknule neučinkovitost i rashode. – Postoji jednostavno rješenje koje Vlada nije percipirala, koje bi moglo biti presudno za podizanje kvalitete i kompetitivnosti našeg obrazovnog sustava. Na akreditiranim IT studijima godišnje ostaje nepopunjeno 640 upisnih mjesta za koje Zakon o znanosti i visokom obrazovanju predviđa mogućnost financiranja. Riječ je o mjestima na visokim školama i veleučilištima koja se sama, u suradnji s roditeljima i tvrtkama, brinu o financiranju studenata, neovisno o državnom proračunu. Budući da su inženjeri računalstva stručnjaci koji se zapošljavaju iznimno brzo, jasno je da je za hrvatsko gospodarstvo i proračun ovo bolja investicija od mnogih projekata – kaže naš sugovornik. Na pitanje može li uvoz kadrova biti jedno od rješenja za problem nedostatka ICT stručnjaka, kaže da su neke tvrtke već izrazile interes za tim.
Realan cilj
– To ne bi trebala biti primarna mjera, ali dok i sami osjećamo ‘brain drain’ od nekoliko tisuća IT stručnjaka godišnje, dok naši stručnjaci odlaze u inozemstvo i dok radimo na tome da mlade stimuliramo da odaberu karijeru u računalstvu ili STEM zanimanjima, zapošljavanje stranaca može biti dobra dodatna mjera. Kombinacijom svih mjera i strateškom orijentacijom prema ICT sektoru vjerujem da bismo mogli očekivati njegov rast s postojećih oko 32 tisuće radnih mjesta na znatno više. Zašto si ne bismo postavili neki realan cilj za sljedeće godine, poput, primjerice, 50.000 zaposlenih u sektoru – pita se Hrvoje Balen.
Godišnje je nepopunjeno 640 mjesta na studijima IT-a. Država bi potaknula mlade na upis da ih plaća