I Hrvati i Srbi imat će koristi od deklaracije

Deklaracija o unapređenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između Hrvatske i Srbije koju su potpisali Kolinda Grabar-Kitarović i Aleksandar Vučić rezultirat će određenim napretkom u odnosima dviju država. Taj napredak prije svega trebali bi osjetiti Srbi koji žive u Hrvatskoj i Hrvati koji žive u Srbiji. Realno je za očekivati da će određena prava i zahtjeve, o kojima predstavnici SDSS-a govore godinama, sada hrvatski Srbi moći lakše ostvariti. Isto mogu očekivati i Hrvati koji žive u Srbiji, a koji također već niz godina nisu mogli ostvariti neka od osnovnih manjinskih prava. Vučić je, u stilu Vladimira Putina, to odmah demonstrirao istoga dana kada je izdao nalog da se asfaltiraju neke ulice u Tavankutu, selu koje je većinom nastanjeno Hrvatima, kao i kada je zatražio da pokrajinske vlasti uplate određeni iznos za potrebe Hrvatske riječi. Slične korake uskoro mogu očekivati i Srbi iz Hrvatske. Jamci tih dugoočekivanih boljih i kvalitetnijih odnosa Hrvatske i Srbije bit će Grabar-Kitarović i Vučić, ali i gotovo sigurno službeni Bruxelles. Naime, koliko god se dvoje državnika trudilo objasniti da su potpisivanje deklaracije sami inicirali, prevladava mišljenje da je presudnu ulogu u svemu tome ipak imao Bruxelles kojemu je dosta prepucavanja službenog Beograda i Zagreba, blokada graničnih prijelaza, itd. EU želi dobre i kvalitetne odnose Hrvatske i Srbije, koje svi smatraju kralježnicom Balkana. Međutim, neka osjetljiva i otvorena pitanja i dalje će otežavati odnose između Hrvatske i Srbije, pri čemu se ne smiju zaboraviti ni dnevno-političke potrebe političara. Tijekom svog velikog televizijskog intervjua koji je dao prošlog tjedna, republikanski predsjednički kandidat Donald Trump obrušio se na Hillary Clinton optužujući je da je kriva za sve ono što se događa na Bliskom istoku jer je upravo ona uvukla SAD u rat u Iraku i rušenje Sadama Huseina, što je dovelo Arapsko proljeće i ISIL. – Sve je bilo u njezinoj krivoj procjeni, poduprla je rat u Iraku svim silama. Ja sam, s druge strane, od početka bio protiv tog angažmana – ustvrdio je Trump. Ovo je jedna od najvećih neistina koje je Trump iznio o svojoj protukandidatkinji na izborima jer je Hillary Clinton bila među najžešćim kritičarima intervencije protiv Sadama Huseina. Tijekom 2002. javno je tražila od Bushove administracije da se koristi diplomacijom, a da prijetnja ratom bude tek posljednji izbor. Tražila je da se ratna opcija u obzir uzme tek ako Irak zabrani pristup inspektorima UN-a. S druge strane, Donald Trump nije imao ništa protiv intervencije u Iraku, pokazuju njegovi intervjui koje je dao u to vrijeme, a tek je blago kritizirao intervenciju tijekom 2004. godine, dugo nakon same invazije.

Vučić je, u stilu Putina, odmah naredio da se asfaltiraju ulice u selu s Hrvatima Donald Trump nije imao ništa protiv svrgavanja Sadama, pokazuju intervjui iz tog vremena