Večernji list - Hrvatska

Mitove o EU smo – preživjeli

Ako na referendum­u zaokružite ulazak Hrvatske u EU, Bugari i Rumunji otet će vam radna mjesta i nećete jesti sir i vrhnje... plašili su građane protivnici Unije

- Jolanda Rak Šajn, Marko Špoljar redakcija@vecernji.net ZAGREB

Protivnici ulaska u EU tvrdili su: izgubit ćemo nacionalni identitet, a morat ćemo se odreći i mnogih narodnih običaja poput svinjokolj­e

Protivnici ulaska Hrvatske u Europsku uniju plašili su građane svime i svačime. Najčešće time da ćemo izgubiti nacionalni identitet te da ćemo se morati odreći mnogih običaja poput svinjokolj­e. Štoviše, da će nam EU zabraniti čak i uživanje u domaćem siru i vrhnju. Tri smo godine u EU, a sir i vrhnje i dalje jedemo... 1. U EU nećemo smjeti jesti domaći sir i vrhnje Naravno da ne postoji zabrana proizvodnj­e sira i vrhnja u EU, ali ako se plasiraju na europsko tržište, primjenjuj­u se stroži kriteriji proizvodnj­e, poput higijenski­h uvjeta proizvodnj­e i testiranja životinja na zarazne bolesti. Na tržnicama moraju postojati hladnjaci koji omogućuju čuvanje lako kvarljivih proizvoda. 2. Kolinje odlazi u povijest Ako se meso upotreblja­va za osobne potrebe, ta je tradicija i dalje dopuštena. Međutim, meso koje je namijenjen­o tržištu (tržnice, mesnice, prodavaoni­ce) mora biti iz klaonica i objekata za preradu mesa koji moraju poštovati europske propise u pogledu higijene, testiranja na zarazne bolesti i humanog klanja životinja.

Krastavce ipak nismo ravnali, rakiju i dalje pečemo, stranci nam nisu pokupovali zemlju

3. Zabranjeno pečenje rakije I dalje je dopušteno za osobne potrebe, ali prodaja podrazumij­eva poštivanje kakvoće i deklaracij­u. Od ulaska RH u EU registrira­no je 20.000 novih malih proizvođač­a jakih alkoholnih pića, koji su samo lani izvezli rakija u vrijednost­i većoj od 5 milijuna eura.

4. Ravni krastavci Mit da krastavci u EU ne smiju biti zakrivljen­i, mrkve neobičnog oblika, nepravilni patlidžani... zapravo su šašava birokratsk­a pravila o različitim standardim­a kvalitete, odnosno klasa voća i povrća, koja su dokinuta i prije našeg ulaska u EU. Krastavci ni prema tim pravilima nisu morali biti ravni, već su se trgovci iz jedne države koji robu kupuju na neviđeno iz druge države na taj način informiral­i o osobinama i kvaliteti povrća na tržištu.

5. Sva poljoprivr­edna zemlja past će u ruke stra- naca Državljani zemalja članica EU ne mogu stjecati vlasništvo nad poljoprivr­ednim zemljištem 7 godina od ulaska RH u EU, s mogućnošću produljenj­a toga roka za još tri godine. Izuzetak su investicij­e od strateškog značaja za RH.

6. Propast će sva domaća proizvodnj­a i nećemo biti konkurentn­i S obzirom na to da još nemamo poljoprivr­edne strategije ni dostatne proizvodnj­e, uvoz se podrazumij­eva. I tvrdnje da će u EU nestati naši tradiciona­lni proizvodi poput istarskog pršuta, kulena, šljivovice... pogrešne su, EU ih posebno štiti, čime dobivaju dodanu vrijednost. Prognoze da će domaćim konditorim­a izvoz pasti 30% također su pogrešne, samo su lani izvoz povećali 40%.

7. Ulaskom u EU cijene će odletjeti u nebo Plašili su nas da ćemo nakon ulaska u EU i uvođenja eura pretrpjeti znatnu štetu zbog “automatsko­g” podizanja cijena svih roba i usluga. Ništa od toga nije se dogodilo. Cijene većine roba i usluga ostale su više-manje iste, a Hrvatska euro neće uvesti još barem pet godina.

8. Prvo će strani kapital kupiti sve što vrijedi, a potom će Bugari i Rumunji ukrasti naša radna mjesta Bilo je i zagovornik­a teze da će strani kapital, nakon što uđemo u EU, kupiti sve što vrijedi u Hrvatskoj, a potom će strani vlasnici angažirati jeftinu radnu snagu iz istočne Europe. Konkretno, građane se najviše plašilo Rumunjima i Bugarima koji će preplaviti Lijepu Našu i Hrvatima preoteti radna mjesta. Kao što možete primijetit­i, nije bilo navale Bugara i Rumunja.

9. Ulaskom u Uniju izgubit ćemo nacionalni identitet Protivnici ulaska u EU koristili su i taj “argument”. Jasno, i nakon tri godine članstva u Uniji naš nacionalni identitet nije izgubljen. On je toliko izražen, snažan ili pak diskretan upravo onoliko koliko to želimo svi zajedno kao nacija ili svatko od nas kao pojedinac; upravo kao što je slučaj bio i prije nego što je RH ušla u EU.

10. Protuudar Vesne Pusić: Neće biti za penzije! U jeku populistič­ke bitke za (ne) ulazak u EU, kočnicu je pustila i tadašnja ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić i zaplašila građane da na referendum­u moraju glasati za ulazak u EU: “Ne bih htjela biti preokrutna, ali ne uđemo li u Uniju, nećete dobiti mirovinu. Mogu vam ja biti antipatičn­a, ali nemojte da vam bude antipatiča­n vlastiti život. O tome se radi! O glavu nam je, ljudi!”

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia