Naša je budućnost u svemiru
Premjesti li se teška industrija u svemir, pogonit će je solarna energija, lakše dostupna Rezerve platine na 30 metara širokom asteroidu mogu vrijediti 50 milijardi dolara
Svu tešku industriju treba sa Zemlje premjestiti u svemir i na taj način planet sačuvati i na njemu potaknuti daljnji život, misli osnivač Amazona Nekako u sjeni Europskog prvenstva u nogometu prošle su izjave Jeffa Bezosa, osnivača Amazona, na redovitoj godišnjoj Code konferenciji. Tamo je genijalni poduzetnik govorio o nekoliko tema – zašto je kupio Washington Post, što misli o ponašanju Donalda Trumpa, ima li umjetna inteligencija doista budućnost, o problemu privatnosti, razvoju Amazona... Ali i budućnosti čovječanstva. Prema Bezosu, Ze- mlja je apsolutno najbolje mjesto za život koje treba čuvati pod svaku cijenu. – Naše su sonde već obišle cijeli Sunčev sustav, praktično sve o njemu znamo pa možemo biti sigurni da je ovdje najbolje i to mjesto treba sačuvati – rekao je vlasnik Amazona.
Letovi za prosječnog čovjeka
A to će se najbolje napraviti tako da se, koliko je god to moguće, industrija premjesti u – svemir. Ne na Mars ili na Mjesec, već baš u svemir. Kako već znamo, Bezos osim Amazona ima i kompaniju Blue Origin koja se bavi letovima u svemir s ciljem njihova pojeftinjenja do razine koja bi gotovo bila prihvatljiva i prosječnom čovjeku. Njegov Blue Origin prošle je godine tako svoj Blue Shepard poslao u suborbitalni prostor, a onda uspio njegov pogonski dio vratiti na Zemlju. Nešto kasnije Bezosov je konkurent Elon Musk sa svojim Space X-om u svemir poslao svoj Falcon 9 i iz svemira vratio njegov glavni pogon. To su kompanije kasnije i uspješno ponovile nekoliko puta. Na ovaj način bitno se smanjuju troškovi letova u svemir. Vlasnik Amazona namjerava slati putnike u suborbitalni prostor već za dvije godine, a planira izraditi i raketu koja će moći otići i u orbitu. No, Bezos će istaknuti da se njegova razmišljanja razlikuju od Muskovih – njemu nije toliko cilj naseliti Mars kao Musku, više bi volio svu za Zemlju štetnu industriju premjestiti negdje drugdje. Poduzetnik se izrazio vrlo slikovito: “Ne trebamo za Zemlju plan B, nego plan B koji će osigurati da plan A nastavi funkcionirati”. – Ne želimo živjeti na planetu na kojem je problem rast stanovništva i na kojem moramo smanjivati potrošnju energije. A želimo suprotno, da stanovništvo i dalje raste, i to ovdje, te da koristi sve više energije. Svu tešku industriju treba maknuti sa Zemlje, a na njoj organizirati zone u kojima će se živjeti i one u kojima će ostati samo laka industrija – rekao je službeno četvrti najbogatiji čovjek na Forbesovoj listi, s čak 63,3 milijarde dolara. Sve to što bi se postavilo u svemir napajalo bi se solarnom energijom koja je tamo daleko lakše dostupna nego na Zemlji. Na taj način automatski bi se smanjile i potrebe za energijom čovječanstva na Ze-
mlji. Bezos je na konferenciji iznio kritiku ljudske neambicioznosti u istraživanju svemira navodeći da je ono praktički zamrlo posljednjih 50 godina.
Svemirska infrastruktura
– Svake godine čovječanstvo obavi nekih 40 lansiranja. To nije čak ni stagnacija, to je žestoki pad. Za nešto više jednostavno nemamo infrastrukture. Smatram da je to neki moj posao kao svemirskog poduzetnika, napraviti tu infrastrukturu kako bi buduće generacije do svemira mogle daleko lakše – rekao je Bezos koji očito očekuje da se tehnologija letova u svemir razvija brzinom kojom se razvijao internet. Istodobno, jedna se europska zemlja uključuje u taj, budimo slobodni u izričaju, program svemirske ekonomije. Luksemburg je sklopio ugovore s dvjema američkim kompanijama koje se bave – svemirskim rudarstvom. Tako Planetary Resources i Deep Space Industries otvaraju urede u toj zemlji koja nudi i kredite za razvoj te moguće sfere poslovanja u iznosu od 225 milijuna dolara. Možda je do bušenja i eksploatacije na asteroidima još dug put, jer čovjek nikada do sada nije posjetio neki asteroid, a NASA tek planira misiju OSIRIS-REx, no iza Planetary Resourcesa stoji i netko tko se zove Larry Page, osnivač Googlea. Bez sumnje asteroidi su bogati rijetkim metalima, a na njima bi se mogla prikupljati i solarna energija iskoristiva na Zemlji. U Planetary Resourcesu pretpostavljaju da rezerve platine na 30 metara širokom asteroidu mogu biti vrijedne i 50 milijardi dolara. Odnosi se to prije svega na asteroide tipa S i M na kojima ima nikla, kobalta, zlata ili rodija. Uz to, asteroidi bi mogli biti i baze za daljnja istraživanja svemira. Luksemburg je prva država koja će postaviti zakonski okvir u kojem će takve tvrtke moći djelovati, i to po pravilu: što iskopaju na asteroidu, njihovo je, ali nikada ne mogu biti njegovim vlasnicima. Ono što je za sada upitno jest kada će takva eksploatacija biti moguća.
‘SAČUVATI NAJBOLJE MJESTO’ Sve znamo o Sunčevu sustavu i možemo biti sigurni da je ovdje, na Zemlji, najbolje. Sada samo trebamo raditi na tome da to najbolje mjesto i sačuvamo JEFF BEZOS osvivač Amazona