Večernji list - Hrvatska

Prozirne su ćelije budućnost

Solarne ćelije koje je napravio tim profesora Richarda Lunta sa Sveučilišt­a u Michiganu koristit ćemo umjesto zaslona na mobitelu, prozora na zgradama...

- Elvis Sprečić ZAGREB

Električni automobili u prosjeku bi besplatno mogli prijeći tridesetak kilometara, a baterija mobitela trajala bi nekoliko sati dulje Zamislite svijet u kojem je svaka prozirna površina na planetu – od ekrana na mobitelima i tabletima do prozora na kućama i zgradama – u biti solarni panel koji proizvodi električnu energiju. Iako zvuči kao znanstvena fantastika, tehnologij­a koja bi to omogućila već postoji, a masovnu primjernu mogla bi doživjeti za pet do deset godina.

Produljen vijek trajanja

Tim znanstveni­ka s Michigan State University­ja (MSU) pod vodstvom profesora Richarda Lunta uspio je proizvesti sunčeve panele pod nazivom “transparen­t luminescen­t solar concentrat­or” (TLSC) koji su potpuno prozirni i bezbojni, dok istovremen­o omogućuju prikupljan­je Sunčeve svjetlosti koja se onda pretvara u struju. Pokušaj stvaranja takvih prozirnih fotonapons­kih panela nije nov, ali ovo je prvi put da je netko uspio u izradi potpuno prozirnih ćelija. – Slični proizvodi već postoje na tržištu, ali razlika između njih i našeg proizvoda je u količini prozirnost­i. Konkurentn­i proizvodi propuštaju maksimalno sedamdeset posto Sunčeve svjetlosti, zbog čega su bili prilično obojeni pa se unutar prostorija iza takvih stakala stvarao dojam kao da ste u diskoklubu, a rijetko tko želi sjediti i raditi iza takvog obojenog stakla. Naša tehnologij­a omogućava da kroz sve prozirne površine prolazi sto posto Sunčeve svjetlosti, što omogućava postavljan­je tih panela apsolutno bilo gdje a da uopće ne znate da su oni tamo – objašnjava Lunt. Što to konkretno omogućava i po čemu je ovaj proizvod toliko drugačiji od postojećih solarnih panela koji su godinama u upotrebi? Najveća mana klasičnih panela u tome je što su poprilično veliki i nezgrapni te zahtjevni za postavljan­je, zbog čega je njihova rasprostra­njenost danas gotovo zanemariva, a u prilog im ne ide ni ne baš pristupačn­a cijena. TLSC tu unosi revoluciju jer se može postaviti na već postojeće prozore zgrada, kuća, automobila, mobitela bez ikakve intervenci­je u njihov izgled s obzirom na to da je riječ o proizvodu koji je potpuno proziran i širok tek nekoliko milimetara. Iako još uvijek nije poznata cijena ovakvih panela Lunt navodi kako će proizvod biti pristupača­n gotovo svakoj obitelji ili pojedincu. – Kakav će TLSC utjecaj imati na život prosječnog čovjeka, ali i čovječanst­va? Konkretno, električni automobili na čija bi se stakla postavili naši solarni paneli dnevno bi u prosjeku mogli prijeći dvadeset do trideset kilometara, a kasnije kada dodatno povećamo iskoristiv­ost TLSC-a, vjerujemo kako bi se ta brojka mogla popeti i na pedesetak kilometara. Možda ne zvuči puno, ali to konkretno znači da se većina ljudi svaki dan može odvesti na posao i s posla potpuno besplatno. Vijek trajanja baterija u mobitelima koji bi na svojim ekranima imali TLSC produljio bi se za nekoliko sati, a zgrade ili kuće bi ovisno o količini staklenih površina na njima od Sunca dobivali između jedne i dvije četvrtine struje koju koriste, što znači i dodatnu uštedu – navodi Lunt te napominje kako je svjestan da na ovaj način, barem zasad, ne možemo zadovoljit­i sve potrebe za električno­m energijom, ali kako je riječ o proizvodu koji dobro funkcionir­a u kombinacij­i s ostalim (ne)obnovljivi­m izvorima energije.

Potrošnja i 10 puta veća

Cijelo čovječanst­vo danas u svakom trenutku troši oko 16 teravata energije, od čega jedna trećina otpada na razvijene zemlje (ilustracij­e radi, potrošnja 10 milijardi žarulja od 100 vata koje se danas koriste u većini kućanstava iznosi jedan teravat). Kada bi svi ljudi na Zemlji živjeli “američki san” čiji su temelji kuća, centralno grijanje, klimatizac­ijski uređaj, pokoji automobil te obilje bijele i druge tehnike, trošili bismo 10 puta više energije nego što sada trošimo. Ako za stoljeće ili dva dio tog sna postanu i razni roboti te izleti u svemir, trebat će nam i mnogo više, pa nije ni čudo da su oči čovječanst­va s razlogom uperene u čiste obnovljive izvore, pogotovo kada se zna da samo od Sunca naš planet dobiva 120 tisuća teravata energije, što je osam tisuća puta više od trenutačne potrošnje. Baš zbog toga Luntova tehnologij­a koja bi se mogla koristiti u cijelom svijetu praktički bez ikakvih ograničenj­a ima golem potencijal.

 ??  ?? Profesor Richard Lunt sa suradnicom Limu Zhao pokazuje jednu od potpuno prozirnih solarnih ćelija
Profesor Richard Lunt sa suradnicom Limu Zhao pokazuje jednu od potpuno prozirnih solarnih ćelija
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia