Devet novih stranaka u samo osam mjeseci nakon prošlih izbora
Od osamostaljenja Hrvatske osnovane su 303, a ritam osnivanja novih stranaka – ubrzao se
Podjele i raskoli unutar postojećih stranaka daju naslutiti da će se do izbora 11. rujna na sceni pojaviti još pokoja stranka ili strančica Od 1990. godine i osamostaljenja Hrvatske u našoj su zemlji osnovane čak 303 političke stranke. Posljednju, stranku Promijenimo Hrvatsku, 2. srpnja osnovali su u Zagrebu Mostovi odmetnici Ivan Lovrinović, Juro Martinović i Ivica Mišić. S obzirom na ritam osnivanja stranaka, uzavrelu političku situaciju te razne podjele i raskole u postojećim strankama, izgledno je da će se do izvanrednih parlamentarnih izbora 11. rujna na sceni pojaviti još pokoja stranka ili strančica. Pogled u Registar političkih stranaka pokazuje da se u proteklih osam mjeseci, od održavanja posljednjih parlamentarnih izbora 8. studenog 2015. do danas – u razdoblju dok se Most odlučivao kojoj se od dviju velikih stranaka prikloniti, dok su potom Most i HDZ- ova Domoljubna koalicija formirali zajedničku vlast, dok se ta vlast natezala unutar sebe, a glavni se koalicijski partneri međusobno “šamarali” aferama, da bi na kraju HDZ sam sebi oduzeo vlast – u Hrvatskoj je osnovano devet novih političkih stranaka. Pet u Zagrebu te po jedna u Osijeku, Petrinji, Vrgorcu i Puli. Tako je lani 25. studenog, netom nakon izbora, osnovana Hrvatska inicijativa za dijalog ili HRID kojim se Drago Prgomet rastao od Mosta čija ga je lista i dovela u saborske klupe. Istog dana u Puli su se politički utemeljili Istarski laburisti. Stranka Hrvatski vidik nastaje 17. veljače o. g., a 18. travnja pojavljuje se i stranka Nezavisna lista mladih, prva i jedina hrvatska stranka sa sjedištem u Vrgorcu. Samo dva mjeseca kasnije u drugom krugu prijevremenih lokalnih izbora Ante Pranić s Nezavisne liste mladih postao je novi gradonačelnik Vrgorca srušivši time dotadašnju 25-godišnju vlast HDZ-a u tom gradu. Potom je 2. svibnja, nakon raskola u Živom zidu, osnovana Slobodna Hrvatska, 10. svibnja u Petrinji je rođena Hrvatska stranka demokrata, 18. svibnja Hrvatska stranka svih kajkavaca, a 30. svibnja u Osijeku su se utemeljili Umirovljenici Slavonije i Baranje. A što o tolikom broju stranaka u Hrvatskoj i o mnogo onih koje na- staju zbog raskola u postojećim strankama kažu čelnici nekih od devet novoosnovanih? – Nas trojica saborskih zastupnika osnovali smo novu stranku jer je Most na čelu s Petrovom odstupio od gospodarsko-ekonomskog programa na temelju kojeg je Most i dobio 19 saborskih mandata. Tražili smo izlaz. Nismo htjeli raditi nered u parlamentarnoj većini misleći da će se nešto od tog programa ipak provesti. No kako se Vlada bavila samo kadroviranjem, mi smo se odlučili od toga ograditi pa smo osnovali svoju stranku – kazao nam je potpredsjednik stranke Promijenimo Hrvatsku Juro Martinović. – Dobro je da imamo velik broj političkih stranaka jer je to ogledalo demokracije, a to bi trebalo onemogućiti “demokratsku diktaturu”. No najveći je problem demokracija unutar samih stranaka u kojima članstvo ili nema pravo glasa ili nema priliku glasati za više kandidata. U Živom zidu statutom se ograničio broj ljudi s pravom glasa pa je buduće vodstvo stranke mogao birati jako mali broj ljudi. Mi smo bili nezadovoljni takvim “demokratskim ustrojstvom” i zato smo napustili Živi zid te osnovali Slobodnu Hrvatsku. I sad smo u našoj stranci statutom uveli direktnu demokraciju po načelu jedan član – jedan glas – kaže supredsjednik
Martinović: Mostov se program nije provodio. No, nismo htjeli raditi nered i zato smo otišli Trnačić: Velik broj političkih stranaka trebao bi onemogućiti demokratsku diktaturu
Slobodne Hrvatske Damir Trnačić. A čelnik Hrvatske stranke svih kajkavaca Nedjeljko Babić napominje da to nije samo politička, nego i – stranka kulture. – Shvatili smo da građani kroz udruge nemaju toliku snagu da bi štitili svoje narječje i materinski jezik, nego se to može postići kroz političke stranke. Zato smo osnovali stranku. Glavni nam je cilj očuvanje povijesti, kulture i dragog nam “kaj”. Stranka smo strogog centra, djelujemo u 11 kajkavskih županija i imamo više od 14 tisuća članova – iznio je Babić. – Mi smo počeli djelovati još 2013. kao kandidacijske liste grupe birača i kao takvi izašli smo dvaput na izbore, no pokazalo se da u tom obliku nismo imali ista prava kao političke stranke. Da nije bilo tako, nikada ne bismo osnivali stranku – kaže čelnik Nezavisne liste mladih Ante Pranić.