Blokirano pola milijuna kartica
Karticama se plaća sve češće, gotovina se sve više povlači iz prometa
Aplikacija myTaxi, za taksi usluge, u vlasništvu njemačkog proizvođača automobila Daimler, spojit će se s britanskim Hailo. Tako će nastati najveća europska platforma za naručivanje taksi-usluga putem aplikacija na pametnim telefonima. Za razliku od američkog Ubera, koji je zamišljen kao konkurencija taksi-prijevoznicima, tvrtka nastala spajanjem myTaxija i Hailoa namjerava surađivati s njima. Nova tvrtka, koja će poslovati pod imenom myTaxi, imat će 70 milijuna putnika i 100.000 registriranih taksista u više od 50 gradova u devet zemalja Europe. U Hrvatskoj ima ukupno 8,7 milijuna izdanih kartica, mjesečno se koriste prosječno sedam puta tijekom kojih se napravi oko 2390 kn prometa valentina.wiesner-mijic@vecernji.net U skladu s trendom rasta bezgotovinskog plaćanja na “štetu” plaćanja gotovim novcem, i u Hrvatskoj konstantno raste kartičarski promet i volumen. Lani je u Hrvatskoj provedeno 350 milijuna transakcija karticama s rastom od sedam posto, a plaćeno je 125,25 milijardi kuna vrijednosti s rastom od pet posto. Pokazuju to podaci koje je objavio HNB u svojoj publikaciji o platnim karticama i kartičnim transakcijama u 2015. A oni otkrivaju i da korisnici ponešto lakše podmiruju svoje troškove; prosječan broj od 440 tisuća blokiranih kartica mjesečno lani se smanjio za 6,6 posto u odnosu na 2014.
Od tekuće zarade
Građani za plaćanje najviše koriste debitne kartice koje su istodobno i kartice tekućeg računa; na njih se odnosi 69 posto transakcija (241,16 milijuna) i čak 79 posto vrijednosti (98,79 milijardi kuna). To znači da se troši novac raspoloživ na računu od tekuće zarade; takav je promet rastao osam posto, a vrijednost sedam posto. Ostatak plaćanja (31 posto) odnosi se na kreditne kartice kojima je napravljeno 109,75 milijuna transakcija, odnosno volumen od 26,46 milijardi kuna (21 posto). Vrijednost im je ostala na istoj razini, a promet je rastao sedam posto. To su plaćanja kojima građani ulaze u kredit, odnosno u odgođenu ili obročnu otplatu. Na kartice je podignuto i 73,59 milijardi kuna gotovine kroz 101,84 milijuna transakcija; od toga se 95 posto odnosi na podizanje raspoložive gotovine s računa debitnim karticama, dok se preostalih pet posto gotovine (5,4 milijuna kuna) podizalo s kreditnih kartica, vjerojatno radi održavanja “tekuće likvidnosti” korisnika, odnosno kao “zakrpa” za podmirivanje troškova života kad ponestane sredstava na tekućem računu. Na takve se transakcije pak plaćaju i skupe naknade.
Više gotovine na kredit
Na kreditne je kartice lani podignuto četiri posto više gotovine nego 2014. U Hrvatskoj je ukupno 8,74 milijuna kartica od kojih se koristi 51 posto. Najviše je debitnih; 6,88 milijuna, a ostalih, s odgodom plaćanja i revolving, ima 1,86 milijuna. Barem jednu ima 79 posto građana; pola ih ima samo debitne, a po kartici se mjesečno provede 6,7 transakcija s prosječnim potrošenim iznosom od 2398 kuna. Lani je evidentirano i 34,1 milijun transakcija na kartice inozemnih izdavatelja u vrijednosti od 21,86 milijardi kuna.
Troškovi se ipak nešto lakše podmiruju; broj blokiranih kartica lani je bio 6,6% niži nego 2014. Oko 5% podignute gotovine (5,4 mil. kn) s kreditnih kartica služi za “krpanje”