2016. GODINA ŠOKOVA
Strah, teror, neizvjesnost: pokolj za pokoljem, vojni puč, marš Donalda Trumpa...
Silvana Perica Kao da su početkom 21. stoljeća donesene pogrešne odluke koje sada moramo krvavo otplaćivati. Hoće li nas to skupo stajati? Ljeto 2016. počelo je u znaku neizvjesnosti, straha i terora. Prvo su Britanci odlučili napustiti EU pa je jedan crni osvetnik ubio pet policajaca u Dallasu, zatim je drugi ludi terorist kamionom gazio djecu i odrasle na promenadi u Nici, a vjerojatno strogo kontrolirani vojni puč dodatno sredio Tursku, uzdrmanu nizom terorističkih udara.
Elementi kaosa i anarhije
Sve je kulminiralo napadima u Njemačkoj – u proteklih osam dana u Njemačkoj su bila četiri napada s 13 mrtvih i 48 ozlijeđenih, a uslijedio je i masakr u japanskom gradu Sagamihara. Kad se usporedi s godinama hladnog rata, kad je svijet često bio na rubu nuklearne katastrofe, možda sve mračnija 2016. godina i ne izgleda previše zabrinjavajuće. Međutim, jedna je ključna razlika, tada je bilo jasno tko odlučuje o pritisku na nuklearno dugme, SAD i Sovjetski Savez uglavnom su kontrolirali situaciju, a sad je puno više nekontroliranih elemenata, kaosa i anarhije, a o svemu tome uz pomoć interneta dozna- jemo praktično u realnom vremenu, što pojačava dojam. Kao da su početkom 21. stoljeća na mnogim stranama u presudnom trenutku donesene pogrešne odluke koje su nas prekomjerno zadužile, kao švicarac Hrvate, pa ih moramo krvavo otplaćivati, što bi svijet na kraju moglo skupo stajati. Od odluke Tonyja Blaira da ide s Amerikom i Georgeom Bushom na Irak do odluke Davida Camerona da zbog vlastite karijere odluku o izlasku iz EU prepusti glasačima, od kojih većina nije mogla ni raspolagati s dovoljno istinitih podataka da donesu razumnu odluku, nepromišljene odluke jedna za drugom zaokrenule su povijest. Irak, sastavljen od nepomirljivih dijelova koje ni desetljeća života u zajedničkoj državi nisu okupila, možda bi i bez američke intervencije potonuo u građanski rat, kao što se to dogodilo u Siriji, ali ovako je tu ojačalo protuameričko raspoloženje. Nakon što su lideri Velike Britanije, zemlje u kojoj je nastala demokracija, demokraciju zloupotrijebili, to bi se najesen moglo dogoditi i SAD-u, ako američki birači, na valu onoga što im republikanci neodgovorno govore već godinama, donesu odluku koja će zabrinuti svijet i Donalda Trumpa dovedu u Bijelu kuću. Onaj koji uzrok problema nije vidio u Meksikancima, nego u socijalnim razlikama koje onemogućuju život cijelim slojevima stanovništva, Bernie Sanders ostao je izvan izborne utrke, a danas se analizira koliko su ga opstruirali mediji. Baš kao još jednog autentičnog lijevog vođu, Jeremyja Corbyna, vođu britanskih laburista, koji bi mogao izgubiti to mjesto, a analiza koju objavljuje britanski Independent pokazuje kako je čak 75 posto njegovih izjava bilo krivo predstavljeno! “Svi želimo jake i kritične medije, da budu pravi psi čuvari, ali ne trebamo agresivne pse koji ubiju svakog tko se usudi reći da trebamo drugu vrstu politike”, piše taj list. O golemoj nejednakosti u SAD-u tako će se brinuti zvijezda establišmenta Hillary Clinton ili populistički lider Donald Trump, koji bi mogao dodatno podijeliti Ameriku jer je izazivao prosvjede i napade već i prije nego što je postao kandidat Republikanske stranke. Godinama je Amerika kritizirana zbog svojih vojnih intervencija, no kad je intervencija u Siriji izostala čak i nakon napada bojnim otrovom na civile, pa se izrodila Islamska država, mnogi