Pušnik kao Ćiro, želja da bude voljen bitna mu je kao i rezultat
Da ne bi bilo zabune, Slovenac je pokazao i niz trenerskih kvaliteta, jedna najvažnijih je ta da ne robuje sustavu igre, radi po osjećaju
Hajduk je u sve četiri službene utakmice ove sezone zabio u zadnjim sekundama (Said Iasiju, Ohandza Iasiju i Oleksandriji, Kožulj Cibaliji) ozren.marsic@vecernji.net Kada je, za hrvatske prilike, anonimni Slovenac stigao u Poljud, zatražio je samo jedno. – Ne tražim sto, dajte mi mjesec i pol dana – rekao je Marijan Pušnik početkom lipnja kada je predstavljen kao trener Hajduka.
Ukrajince dočekuju s 3:0
Većina se hvatala za glavu “tko je sad ovaj”, “opet Hajduk luta”... Trener koji je igrao nogomet u Dravogradu, a vodio slovenske klubove, bio u Iranu i u drugoj japanskoj ligi bio je totalna nepoznanica. Ma kakav anonimus, imao je i gori tretman od toga. Nije dobio sto dana, a kada je Hajduk na pripremama gubio od Aluminija iz Kidričeva, sumnje su postajale sve veće i veće. Ni dva mjeseca od ustoličenja na mjesto trenera Pušnik je splitski heroj, Hajduk je i prije uzvrata trećeg pretkola osigurao odlučujući dvoboj za ulazak u Europsku ligu. Sustigao je Pušnik već u srpnju ostvarenja Damira Burića i Igora Tudora... Dobro, ima se igrati taj uzvrat s Oleksandrijom koju Hajduk čeka u Poljudu s prednošću od 3:0, ali nema šanse da Pušnik propusti takvu šansu. Nakon povratka iz Ukrajine, nešto prije četiri ujutro momčad su u zračnoj luci dočekali navijači, Pušnik je blistao od sreće. Od prvog dana ostvario je kontakt s navijačima, otvorio treninge što nije uradio nijedan trener od vremena Ćire Blaževića. – Kod mene nema tajni, neka svi vide kako radim i neka daju svoj sud – rekao je Pušnik. Lukavi Slovenac znao je sve o Splitu, shvatio je koliko je bitno hoće li ga navijači, koji već godinama žive u europskim snovima, prihvatiti. Znao je da će mu sve biti lakše. Sve je činio da se do- padne, potencirao je priču o tome da je on trener skijanja, tenisa i košarke. Naravno, i nogometni. Kada je bilo loše nije se libio javno kritizirati svoje igrače, da bi ih dan kasnije hvalio. Stalno mu je u rukama “mrkva i batina”. A iz rukava je izvadio populistički trik koji prolazi. Prije svake utakmice Hajdukov šal objesi na klupu, a dok traje zagrijavanje zatraži od nekog iz stožera da mu oko ruke zaveže njegovu sretnu narukvicu. S Hajdukovim obilježjima. Slučajno ili ne, Pušnikov mini performans uvijek se odvija ispred kamera. Slovenska inačica Ćire Blaževića, to je Marijan Pušnik. Populizam kod njega ima visoko rangiranu poziciju, želja da bude voljen kod njega je jednako bitna kao i rezultat. Da ne bi bilo zabune, Pušnik je pokazao i niz trenerskih kvaliteta. Jedna od njegovih najvažnijih trenerskih karakteristika je da ne robuje sustavu igre. Pušnik se samo nasmije kad mu stigne pitanje o formacijama, nema sustav igre, već puno toga bazira na osjećaju. Ima neke svoje naredbe, koje su za njega zakon, a to su da svi igrači moraju biti iza lopte te što brži reposjed. Slovenac je igračima jasno poručio što od njih traži, odnosno odaslao je jasnu poruku onima, koji smatraju da su nezamjenjivi. – Kada vidim da bilo tko od vas više ne može ili da kalkulira vadim ga iz igre bez obzira kako se zove i kakve su njegove kvaliteta – rekao je Pušnik u jednom od brojnih obraćanja u svlačionici. Njemu nije problem izvaditi iz igre Sušića, Vlašića ili Jeffersona, staviti u vatru neke mlađe. U četiri ovosezonske utakmice te Pušnikove promjene pokazale su se kao pun pogodak. Od devet postignutih golova u četiri utakmice šest puta strijelci su bili igrači koje je Pušnik uveo u igru.
Dinamo, pa glavni okršaj u EL
A taj njegov duh borbe do zadnje kapi krvi, do posljednjeg atoma snage, doveo je do toga da je Hajduk u sve četiri službene utakmice postigao gol u posljednjim sekundama (Said protiv Iasija, Ohandza protiv Iasija i Oleksandrije, Kožulj protiv Cibalije). Ljubi ga i sreća, u Rumunjskoj i Ukrajini važne golove poklonili su mu protivnički vratari, ali tako je to. Pušnik nije od onih, koji čekaju sreću, on je provocira, traži, želi... Za sada mu je put posut zvijezdama, napravio je posao kakav je samo mogao sanjati. A sada slijede dani, koji će dati puno odgovora o Marijanu Pušniku i njegovu radu. Najprije derbi s Dinamom, a onda presudni dvoboji za ulazak u Europsku ligu. Dvije vrhunske intervencije, baš kad je trebalo, ono kad je Hajduk vodio s 1:0 i Oleksandria silno željela poravnanje. To je Lovre Kalinić, koji je u Ukrajini prvi put stao među vratnice ove sezone. I pokazao koliko znači ovoj momčadi... Obranama je “ubio” volju kod Ukrajinaca, dao Hajduku zamah prema pobjedi od 3:0. Taj gorostas od 203 centimetra, Hajdukov kapetan, često je osporavan u Poljudu, skoro svake sezone oko njega su nekakve dvojbe. Sjećamo se Igora Tudora, koji ga nije vidio među vratnicama, ali na kraju je popustio, morao se predati pred Kalinićevim kvalitetama. Slično je bilo i s Marijanom Pušnikom, valjda je imao krive informatore, pa je zamislio da će oduzeti Kaliniću kapetansku vrpcu pod izlikom da ne voli da mu je vratar kapetan momčadi. Međutim, brzo je Pušnik shvatio da to nije dobar potez, da je Kalinić top klasa. Uostalom, on je hrvatski reprezentativac, slovenski stručnjak složio se s Kalinićevim odmorom nakon Europskog prvenstva, pričekao ga je i već u Oleksandriji dobio je kvalitetnu povratnicu...
Trener bijelih od početka radi ono što je najbitnije, sve čini da se dopadne navijačima