Presuda će opet otvoriti pitanje o “lex Perković”
Odluka suda u Münchenu nakon dvije godine
Optuženi dvojac mogao bi dobiti i doživotni zatvor jer ga terete da je sudjelovao ne samo u pripremi nego i u provedbi atentata Nakon gotovo dvije godine suđenja, sutra će biti izrečena prvostupanjska presuda Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču kojima se u Münchenu sudi zbog ubojstva poznatog hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića. Dva visokorangirana pripadnika jugoslavenske tajne službe, koja se kolokvijalno naziva Udba, optužena su da su sudjelovali u planiranju, pripremi i izvršenju atentata na Đurekovića.
Imali dosta moćnih prijatelja
U optužnici se navodi da je Mustač u vrijeme likvidacije bio jedan od vodećih ljudi Udbe te da je dao nalog Josipu Perkoviću za planiranje i pripremu Đurekovićeva ubojstva. U tu je svrhu Perković stupio u kontakt s agentom Krunoslavom Pratesom, kojega je još 2008. sud u Münchenu osudio na doživotni zatvor zbog sudjelovanja u ubojstvu Đurekovića, i uputio ga u planove o ubojstvu. Prema optužnici, Prates je donio Perkoviću kopiju ključa garaže u bavarskom gradiću Wolfratshausenu koju je Đureković koristio kao tiskaru. Agenti Udbe 28. srpnja 1983. dočekali su i usmrtili Đurekovića. Suđenje je počelo u jesen 2014. godine i trebalo je trajati nešto manje od godinu dana, ali se na kraju razvuklo na dvije godine. U pravosudnim krugovima se upravo ta veza Perkovića i Pratesa smatra krunskim dokazom koji bi mogao prevagnuti na sudu. Ako sud prihvati prijedlog tužiteljstva, optuženi bi udbaški dvojac mogao dobiti i doživotni zatvor s obzirom na to da ga terete da je sudjelovao ne samo u pripremi nego i u provedbi likvidacije Đurekovića. Iako je od rušenja komunizma prošlo više od četvrt stoljeća, do sada nije suđeno nijednom pripadniku Udbe zbog likvidacije hrvatskih emigranata. Pa i sada, kada se sudi Perkoviću i Mustaču, to se ne događa u Hrvatskoj nego u Njemačkoj. Sve dosadašnje hrvatske vlade su iz nekih razloga odbijale ozbiljno pozabaviti se udbaškim zločinima. Prve kaznene prijave protiv Perkovića podnesene su još početkom devedesetih, ali nikada nisu dobile epilog na sudu. Očito su Perković i Mustač imali dosta moćnih prijatelja kojima nije odgovaralo da se govori o Udbinim likvidacijama.
Diplomatski rat s Njemačkom
Perković je tijekom devedesetih bio vrlo utjecajan u hrvatskim tajnim službama pa je i sa te pozicije mogao utjecati da se optužbe protiv njega stavljaju pod tepih. Presuda Mustaču i Perkoviću ponovo će otvoriti i rasrpravu o tzv. lex Perković koji je donesen na prijedlog Vlade Zorana Milanovića. Tadašnji je premijer zbog tog poteza bio u pravom diplomatskom ratu s Njemačkom i još nekim članicama Europske unije, dok su ga u Hrvatskoj optuživali da štiti udbaške zločine.