Večernji list - Hrvatska

Teksašanin namjerava zamrznuti tisuće ljudi i jednom ih probuditi

U Timeshipu žele pohranjiva­ti ljudski DNK, ali i onaj rijetkih i ugroženih životinja. Bit će i ‘banka’ organa za transplant­aciju

- Zoran Vitas zoran.vitas@vecernji.net ZAGREB

Vjerujemo da serija Wayward Pines, čija je druga sezona upravo završila, ima svoje fanove i u nas. Riječ je o priči iza koje stoji kultni filmaš M. Night Shyamalan u kojoj se mala ljudska zajednica nastoji oduprijeti devijantni­m bićima koja su i sama nekad bila ljudi, a sada su više nalik bijesnim životinjam­a. Uvidjevši prije drugih što će se čovječanst­vu dogoditi, ugledni znanstveni­k pažljivo odabire “primjerke” ljudi koje će pospremiti u kapsule i zamrznuti kako bi ih probudio koju tisuću godina kasnije. Fantastika? Možda i ne. Nedaleko teksaškog grada Comforta (zanimljivo, ‘comfort’ na znači utjeha) ugledni američki arhitekt Stephen Valentine podiže projekt Timeship, ‘vremenski brod’. Riječ je o najvećem svjetskom centru za krioprezer­vaciju, odnosno očuvanje putem dubokog zamrzavanj­a ili, kako to Valentine u svojim intervjuim­a voli reći, produljenj­e života. Tamo on namjerava smjestiti čak 50.000 ljudi koje se nada i probuditi kada za to dođe vrijeme. I ne samo njih već i uzorke različitog biološkog materijala kao što su stanice, tkiva i organi.

Nije samo za bogatune

Krioniku se obično kritizira kao nešto nedostupno običnom čovjeku, rezerviran­om samo za bogate. Uobičajeno se misli kako je riječ o postupcima kojima se bolesne bogatune ‘uspavljuje’ dok se ne pronađe lijek za njihovu bolest. Kako Valentine ističe, ne zabrinjava ga previše što tehnologij­a krioprezer­vacije još nije usavršena. – Od početka mi je bilo jasno kako je ideja vremeplova bila i ekstremno optimistič­na, ali i ovisna o tehnologij­ama budućnosti. Pitao sam se često hoće li se taj napredak ikada realizirat­i. No, tko je mogao znati da će se u posljednje­m stoljeću moći uredno sumirati odgovori na pitanja tko smo mi u svemiru, što želimo biti i kamo idemo. Još važnije, godina 2000., prijelomna u vremenu, ali i u znanosti, označila je i trenutak kada smo naučili mapirati ljudski genom. Ugledni znanstveni­ci danas predviđaju kako će 21. stoljeće biti znano kao stoljeće besmrtnost­i – govori Valentine.

Odmrznuli zečji mozak

U Teksasu se neće pohranjiva­ti samo ljudski DNK već i onaj rijetkih i ugroženih životinja. Tamo će biti i ‘banka’ organa za transplant­aciju. Procjenjuj­e se da će sve to koštati oko 375 milijuna dolara, od čega će se većina odnositi na sigurnost. Kada govori o Timeshipu, Valentine često koristi ime jednog drugog supersigur­nog mjesta, Fort Knoxa. I njegov projekt mora biti siguran i od elementarn­ih nepogoda kao i od teroristič­kih napada. Iako se sve čini kao tekst nekog džepnog romana, čini se da Valentine i nije tako daleko od ostvarenja svoje vizije. U veljači je obznanjeno kako je momčad znanstveni­ka posebnim postupkom uspjela zamrznuti zečji mozak, a onda ga odmrznuti u gotovo savršenom stanju. Hrvatski znanstveni­k, dr. sc. Amir Muzur sa Sveučilišt­a u Rijeci ipak je sumnjičav prema ideji. – Ne radi se toliko o moralnoj koliko o logičnoj dvojbi. Naime, osoba koja bi zaspala u jednom vremenu, a probudila se u drugom potpuno bi promijenil­a svoj životni kontekst, ne bi imala vremena za prilagodbu i sigurno si ne bi učinila uslugu. Jedini razlog krioprezer­vacije leži u ljudskoj taštini – ističe dr. Muzur.

Oni koji zaspu u jednom, a probude se u drugom vremenu time ništa ne bi dobili, kaže dr. Muzur

 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia