Njemački turisti stigli na Krk i ustanovili da kuće u kojoj su trebali ljetovati - nema
AKO SRBIJA MISLI DA SMO OSLABLJENI UNUTAR EU, U KRIVU JE!
Nekad se ovo doba godine nazivalo sezonom kiselih krastavaca. Ove godine imamo sezonu ljutih diplomatskih nota koje razmjenjuju Hrvatska i Srbija. Vrijeme je da netko kaže – dosta. Ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač pokušava biti taj koji govori da je dosta. Poručuje Beogradu da prekine s propagandom i retorikom koja podsjeća na vrijeme Miloševićeva režima. No Kovač je možda nespretno odabrana osoba za ulogu onoga koji će reći dosta. Zašto? Zato što se čini da Srbija u ovom trenutku pokušava iskoristiti oslabljenu poziciju Hrvatske u EU koja je postala slabijom upravo zbog Kovačeve nespretno izvedene (i u suštini neuspjele) diplomatske akcije blokiranja Srbije do ispunjenja hrvatskih zahtjeva o ukidanju regionalne jurisdikcije iz spornog srpskog zakona o ratnim zločinima. Srpsko prekomjerno granatiranje diplomatskim notama događa se, među ostalim, i zbog toga što Beograd trenutačno tumači hrvat- ski neuspjeh u blokiranju Srbije u EU kao znak slabosti Hrvatske. Kao znak da Hrvatska, iako je punopravna članica Unije, nije imala saveznice među ostalim članicama koje bi jasno i glasno stale na stranu Hrvatske i natjerale Srbiju da promijeni zakon. U takvom iščitavanju trenutačnih signala Srbija je suštinski i dugoročno u krivu. Možda zaista pritisak iz EU nije bio usmjeren na Beograd da mijenja zakon, nego na ministra Kovača da ublaži nespretno sročene hrvatske zahtjeve. Možda zaista europski povjerenik za proširenje u svojim izjavama pokazuje veće razumijevanje za kandidatkinju Srbiju nego za članicu Hrvatsku. No službeni Beograd trebao bi znati da u EU i dalje vrijedi princip solidarnosti sa zemljama članicama, dakle ostatka EU s Hrvatskom. Vrijedi načelo “mi smo unutra, oni su vani” kao i načelo “ništa nije gotovo dok nije zaista gotovo”. A pregovori Srbije s EU, u sklopu kojih mora zadovoljiti i relevantne uvjete Hrvatske, tek su počeli. I put Srbije prema EU još uvijek vodi preko Hrvatske. Četveročlana obitelj Reiss iz njemačkog grada Ennigerloh od lanjskog se studenog veselila odmoru u Hrvatskoj. Preko eBaya su na Krku našli sve što su željeli: apartman s pet soba, blizinu plaže i povoljnu cijenu. Kaucija je iznosila sto, a vrlo brzo su isplatili i preostalih 1050 eura. Neobično povoljna cijena za čak tri tjedna odmora u srpnju nije im bila sumnjiva. Da su žrtva cyber kriminala shvatili su tek na licu mjesta: kuća s fotografije na dobivenoj adresi nije postojala. Na trenutak su se ponadali da je riječ o zabuni, a sve im je postalo jasno kad im se lažni iznajmljivač Marcel, također Nijemac, javio na telefon. Varalica je kazao da je trenutačno na jednom drugom jadranskom otoku, ali da uskoro stiže s ključevima. Reissovi su znali da se s jednog na drugi otok ipak ne može samo tako stići ‘uskoro’. – A sve se činilo vrlo ozbiljno... Fotografije kuće bile su vrlo profesionalno napravljene, na sve upite promptno smo dobivali odgovore, pa čak i niz savjeta o tome gdje unajmiti brodić i slično – ispričali su novinarima njemačkog Bilda šokirani turisti koji su na Jadran doputovali sa sinovima Henrikom (15) i Matthiasom (6). Slučaj je vrlo brzo preuzela njemačka policija, čiji su državljani prevareni i na čijem je području prijevara i počinjena, a vrlo brzo ustanovljeno je da famozna kuća na Krku, točnije u Puntu, zapravo postoji. Ali ne iznajmljuje se turistima, nego se za 800.000 eura nudi na prodaju. Policija zasad zna i da Reissovi nisu jedine žrtve. Online lopov, koji se predstavljao kao Marcel, prodao je četrdesetak ljetovanja diljem Mediterana i ukrao ukupno 45.000 eura. Zasad nema informacija je li i uhvaćen, no zna se da je sličnih prevaranata sve više. Lani su, recimo, sami jadranski iznajmljivači otkrili da netko mimo njih na fingiranim portalima za putovanja nudi njihove apartmane. To je ustanovilo čak dvadesetak iznajmljivača iz Novalje, ali dojava je bilo i iz Malog Lošinja, sa splitskog područja... – Bilo je i tada slučajeva da gosti doputuju s potvrdom o plaćenom odmoru, a da domaćini o tome nemaju pojma. Dosad razotkrivene prijevare u pravilu su se odigravale u inozemstvu, s inozemnim računima – kaže Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice ugostiteljskog smještaja pri HGK. – Nažalost, kibernetički kriminalci su često korak ispred običnih ljudi, a kao najbolju zaštitu savjetujemo dodatnu provjeru svih podataka. Adresa za to su turističke zajednice, koje imaju i kontakte i evidenciju o iznajmljivačima na svom području.
Vrijeme je da netko kaže dosta prekomjernom granatiranju notama iz Srbije