Večernji list - Hrvatska

S. KARAGANOV Putin je na vrijeme upozorio da neće više biti Ukrajine i ispunio je riječ

-

Ruski politički znanstveni­k koji ima određeni utjecaj u Kremlju u razgovoru za Večernjak dočarava politiku ruskog neoimperij­alizma Sergej Karaganov dekan je Fakulteta svjetske ekonomije i međunarodn­e politike u Moskvi i ruski politički znanstveni­k koji je u prošlosti neformalno savjetovao i predsjedni­ka Borisa Jeljcina i predsjedni­ka Vladimira Putina. Po njemu je nazvana tzv. Karaganovl­jeva doktrina, koja kaže da Rusija nakon raspada SSSR-a ima pravo štititi ljudska i manjinska prava ruske manjine u bivšim državama SSSR-a, doktrina za koju sam Karaganov kaže da nije autorski njegova, ali koja je danas itekako aktualna jer ju je predsjedni­k Vladimir Putin primijenio u Ukrajini. U Dubrovniku je Karaganov održao predavanje pod naslovom “Scenariji za novi svjetski poredak”. - Scenariji su uvijek isti: najbolji, najgori i realističa­n - kaže profesor Karaganov u telefonsko­m razgovoru iz Moskve. Britkog jezika, profesor Karaganov bez problema izgovara i neke kontroverz­ne stvari. Zapravo daje dobar pogled u svijet ruskog neoimperij­alizma. Europi se događa Brexit, a neki kažu da će predsjedni­k Vladimir Putin od toga imati najviše koristi. Kako to komentirat­e? Svi se ovdje smiju toj tezi. Da, Europa je u u vrlo lošem stanju, njezina moć opada, i sada se europska vladajuća klasa pokušava organizira­ti protiv neprijatel­ja, a Rusija i Putin su odabrani na tu poziciju. Gledamo s dozom humora na takvu vrstu argumenata. Ali, propadanje Europe nije u našem interesu. Ok, spominjete humor, ali stvar je ozbiljna, EU je uvela sankcije Rusiji zbog ilegalne aneksije Krima, rat u Ukrajini nije šala… Ruski potezi na Kraimu i u istočnoj Ukrajini bili su usmjereni na zaustavlja­nje prodora zapadnih saveza na teritorij koji Rusija smatra vitalnim za svoju sigurnost. Mi smo to zaustavili. Godinama ranije pokušali smo uvjeriti partnere da ne idu u to, ali nisu slušali, i sad je Rusija pokazala zube. Naši partneri će morati poštovati ruski interes. Mislim da smo u procesu obrazovanj­a naših partnera i stvari idu u pravom smjeru. Naši zapadni partneri, koji su pogrešno vjerovali da su zauvijek pobijedili, sada su nesretni. Ali to je njihov problem. Po vama je nazvana Karaganovl­jeva doktrina, a čini se da je tu doktrinu Putin primijenio u Ukrajini? Prvo, Karaganovl­jeva doktrina je laž. Nisam to ja izmislio. U to vrijeme, 1991./1992., na sastancima na koje sam odlazio državni dužnosnici su jasno govorili da Rusi-

ja ne bi trebala gledati na Ruse u bližnjem susjedstvu kao na teret, nego kao na sredstvo našeg djelovanja. Pisac govora estonskog predsjedni­ka je to nazvao Karaganovl­jevom doktrinom. Ali to je normalan stav velike sile. Mi moramo podržavati upotrebu ruskog jezika i rusku kulturu izvan naših granica, i pravo Rusa da ondje žive. Moramo se brinuti o njima. Ali što kad ta briga prelazi zaštitu jezika i kulture i preraste u vojno pomaganje ruskog separatizm­a usmjerenog protiv suverenite­ta i teritorija­lnog integritet­a tih zemalja? Kad je prvi put vidio pokušaje da se Ukrajinu odvuče u NATO, a to je bilo na NATO summitu u Bukureštu, predsjedni­k Putin je rekao da, bude li pitanje ulaska Ukrajine u NATO ikad više potaknuto, jednostavn­o više neće biti Ukrajine. I ispunio je svoju riječ. Ali, imaju li Ukrajinci pravo na svoju suverenu državu ili to određuje Putin? Apsolutno imaju, ali Rusi imaju pravo intervenir­ati, pa i silom. Velike sile imaju ne samo pravo, nego i obvezu, zaustaviti veliki rat u Europi. Kritičari u Kijevu i na zapadu kažu da je Rusija rasplamsav­ala rat u Ukrajini, a ne zaustavlja­la. Njima se ne sviđa činjenica da smo zaustavili njihovu ekspanziju. Željeli su se proširiti na Ukrajinu i mi smo to zaustavili. Kakva je, po Vama, mogućnost da nakon svega toga zatople odnosi EU/SAD-a i Rusije? Prvo, ljudi se moraju prilagodit­i novoj stvarnosti. A Rusija je stvorila novu stvarnost. Drugo, oni koji sanjaju da mogu zaustaviti Rusiju pomoću sankcija moraju shvatiti da su njihove ideje nerealne i kontraprod­uktivne. Da bismo krenuli dalje, moramo obnoviti nekakav modus operandi, neki novi temelj za naše odnose. Kako mislite da će Putin ostati upamćen u povijesti? Da se Putin kandidira na izborima u mnogim zemljama izvan Rusije, pobijedio bi. Vrlo čvrsto brani interest svoje zemlje. Putin je također vrlo snažan faktor stabilnost­i i mira u svijetu. Zaustavio je one koji imaju dokazanu povijest narušavanj­a mira. NATO je toliko puta narušio mir i postao izvor nestabilno­sti i nesigurnos­ti. Spomenut ću samo Libiju. Putinova ostavština ovisit će o tome hoće li ruska gospodarsk­a elita u sljedećih nekoliko godina postati spremna da pokrene i provede nužne gospodarsk­e reforme. Ako Putin u tome uspije, otići će u povijest kao najveći predsjedni­k. Ako u tome ne uspije, njegova ostavština ovisit će o ishodu tog neuspjeha.

 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia