Pritisci iz EK išli i do zamrzavanja fondova
Da su ustavne promjene uspjele, Perković i Mustač možda ne bi bili izručeni Njemačkoj, nego bi im se stiglo suditi u RH
Josip Perković i Zdravko Mustač uhićeni su 1. siječnja 2014. temeljem europskog uhidbenog naloga izdanog u Njemačkoj, a uhićeni bi bili još šest mjeseci ranije, odmah po ulasku Hrvatske u EU 1. srpnja 2013., da tadašnja SDP-ova vladajuća većina u Vladi i Saboru nije napisala i usvojila promjene zakona koje su odmah nazvane lex Perković. Tim promjenama zakona, usvojenima u Saboru posljednjeg radnog dana prije ulaska Hrvatske u EU, uvedena je novost da se europski uhidbeni nalozi koji stignu u Hrvatsku neće primjenjivati na kaznena djela počinjena prije 2002. godine. No već u trenutku usvajanja tih promjena bilo je jasno da takvo rješenje izravno krši viši europski propis, okvirnu odluku Vijeća EU o europskom uhidbenom nalogu, koja kaže da nijedna zemlja koja nije bila članica EU 2002. godine jednostavno nema pravo odabrati takvo izuzeće u svom nacionalnom zakonodavstvu.
“Neću izručivati branitelje”
Odmah se pojavila sumnja da su zakonske promjene smišljene isključivo s ciljem sprečavanja izručenja Perkovića i Mustača Njemačkoj. No Milanović je tvrdio suprotno. – Štitimo, ako se ja moram tu razmetati, hrvatske branitelje! Od neugodnih, teških situacija da im se po principu univerzalne jurisdikcije dogodi da neka prijava s Balkana dođe tu na sud, recimo u Bruxelles. Što ćemo onda? Automatski izručiti? Neću! Ako treba, sudit ćemo im u Hrvatskoj – rekao je premijer Milanović 27. lipnja 2013. u Bruxellesu. No ubrzo se našao pod tako velikim pritiskom Europske komisije, Njemačke i drugih zemalja članica da je morao vratiti hrvatski zakon u stanje usklađenosti s europskom okvirnom odlukom. U rujnu 2013. Komisija je zaprijetila Hrvatskoj sankcijama u obliku zamrzavanja fondova za pripremu za ulazak u Schengen. Želeći sačuvati obraz, Milanovićeva Vlada prvo je inzistirala na tome da će zakon ponovo uskladiti s EU do 1. srpnja 2014. te da će istovremeno provesti promjenu Ustava RH kojom će proglasiti da nema zastare za politički motivirana i teška ubojstva.
Zakon i ustavne promjene
Takvim manevrom, da su ustavne promjene uspjele, Perković i Mustač možda ne bi bili izručeni Njemačkoj, nego bi im se stiglo suditi u RH. No pod velikim pritiskom Milanovićeva Vlada morala je umjesto s 1. srpnjem 2014. ukinuti “lex Perković” s 1. siječnjem 2014. te odvojiti usklađivanje tog zakona od ustavnih promjena.