Most će osnovati agenciju za radna mjesta
Most u ekonomskom programu predviđa mjere za smanjenje poreza, javne radove, osobni bankrot i rast BDP-a 3,88 posto do 2020. godine
Predlažu da se stopa poreza na dobit spusti sa 20 na 17 posto te da se ukine obveza plaćanja predujma poreza na dobit
Nezaposlenost i odlazak mladih iz zemlje dva su ključna problema s kojima se zemlja suočava i s kojima se buduća vlada mora odmah počet baviti, poručuje Most u svom ekonomskom programu koji će najvjerojatnije predstaviti u utorak. Most planira osnivanje nacionalne agencije za borbu protiv nezaposlenosti i pokretanje sveobuhvatnih javnih radova financiranih iz programa EU. Cilj je smanjiti stopu nezaposlenosti mladih sedam posto. Nadalje, predlažu da se stopa poreza na dobit spusti sa 20 na 17 posto te da se ukine obveza plaćanja predujma poreza na dobit. Stopa PDV-a ne bi se trebala mijenjati sljedeće četiri godine, a neoporezivi dio dohotka povećavati za 100 kuna godišnje u sljedeće četiri godine. Stabilnost tečaja i dalje mora biti prioritet, ali bi HNB, kažu, trebao jače reagirati kada dođe do jačanja kune. Sve mjere trebale bi donijeti rast BDP-a od 3,88 posto u 2020. godini.
Porezna politika
Kažu da se fiskalna politika mora usmjeriti na oporezivanje potrošnje, što bi u budućnosti trebalo donijeti više poreznih prihoda u uvjetima gospodarskog rasta i rasta potrošnje, a istodobno smanjiti porezna opterećenja na plaće i kapital. Osim manjeg poreza na dobit, Most predlaže i ukidanje poreza na dividendu i udjele u dobiti. Stoga je Most napravio i poseban mini program za razvoj poduzetništva. Tako smatraju potrebnim pojednostavnjenje ili ukidanje nepotrebnih odredbi raznih propisa kao što su evidencija radnog vremena, uvjeti zaštite na radu, razni elaborati, ukidanje pečata likvidirano i dr. Planiraju i olakšati otvaranje i likvidaciju tvrtki te smanjenje troškova kod zatvaranja tvrtki. Revidirati obvezu prijave radnika u radni odnos te procijeniti opravdanost obveze plaćanja pojedinačnih parafiskalnih nameta s obzirom na veličinu poduzeća... Smatraju i potrebnim uspostave jedinstvene adrese na kojoj će poduzetnici saznati svu regulativu, onu opću i vezanu za njihovu djelatnost. Trebalo bi i uspostaviti jedinstven sustav informiranja, kao što je primjerice onaj za mogućnost korištenja bespovratnih sredstava iz EU fondova, dostupnost financijskih instrumenta i slično. U predstečajnim postupcima potrebno je, kažu, uvesti model koji će više štititi dužnika, a ne vjerovnika. Smatraju i da je nužno osigurati adekvatne financijske proizvode prema potrebama određenih skupina poduzetnika. Pa bi već početkom sljedeće godine uveli kredite za rast i razvoj u suradnji s HBOR- om. Cilj je olakšati pristup financiranju za male i srednje tvrtke kroz nižu cijenu financiranja i uz smanjene uvjete za instrumentima osiguranja. Kredit bi se nudio u iznosu do tri milijuna kuna. Za male i srednje poduzetnike čiji prihodi prelaze tri milijuna kuna predlažu da poduzetnik može biti u sustavu PDV- a. Smatraju da bi se trebalo preispitati obvezno članstvo u HGK i HOK-u, na način da članovi odluče hoće li dalje plaćati ili ne. Kažu da i institucije trebaju biti prijateljski nastrojene prema poduzetnicima, pa stoga trebaju biti i savjetodavna tijela, primjerice Porezna uprava. Zalažu se i za oslobođenje od plaćanja poreza na ime tvrtke za sve tvrtke koje imaju manje od 250 zaposlenih, te ukidanje obveze plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno umirovljenicima koji su direktori mikro i malih poduzeća, uz uvjet da je vlasnik tvrtke ujedno i direktor.
Pomoć dužničkom ropstvu
Zapošljavanje mladih, posebno visokoobrazovnih bi stimulirali na način da se poduzeća koja ih zapošljavaju oslobode plaćanja dijela poreza na dobit. Primjerice za jedan posto za one koji zaposle pet takvih radnika, dva posto za deset itd. Predlažu i izvoznu ofenzivu, u kojoj će naglasak biti na poreznim olakšicama, selektivnom kreditiranju i investiranju u izvozni sektor, poreznim olakšicama na inovacije u izvoznom sektoru, uklanjanje administrativnih ograničenja i parafiskalnih nameta, a posebice ustrojem novog modela gospodarske diplomacije u Hrvatskoj. Što se tiče dužničkog ropstva u kojem se nalazi velik broj građana, smatraju da se ne može rješavati osobnim bankrotom, jer izvori dohotka građana su ograničeni i primjena zakona o osobnom bankrotu ne bi te građane izdigla iznad stope rizika od siromaštva. Rješenje treba tražiti u dogovoru s bankama i podjeli tereta između građana, države i banaka. Otpis dugova nije praktično rješenje jer stavlja banke u loš tržišni položaj.
Predlažu tako i ukidanje plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno umirovljenicima koji su direktori mikro i malih poduzeća POMOĆ UMIROVLJENICIMA