Hrvatska marijanska svetišta

Među najpoznatijim svetištima u nas su ona u Mariji Bistrici, na Trsatu, u Sinju i Aljmašu

Velika Gospa pokrene rijeku hodočasnika u svetišta diljem Hrvatske pa je ovo, uza Sve svete, najmigrantskiji blagdan u Crkvi Na blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo ili Veliku Gospu, svakog 15. kolovoza, pokrene se rijeka hodočasnika. Tako je Velika Gospa, uza Sve svete, najmigrantskiji blagdan u Crkvi kada se posjećuju marijanska svetišta diljem Hrvatske. Svaka biskupija, u pravilu, ima svoje biskupijsko marijansko svetište, a među najvećima i najpoznatijima u nas su ona u Mariji Bistrici, na Trsatu, u Sinju i Aljmašu. No, premda je Velika Gospa najveći Marijin blagdan u crkvenoj godini, budući da Crkva od pamtivijeka slavi Blaženu Djevicu Mariju, tijekom godine Crkva slavi trinaest marijanskih svečanosti. Tri su najvažnija datuma: 1. siječnja – Svetkovina Svete Bogorodice Marije, 15. kolovoza – Uznesenje Djevice Marije na nebo ili Velika Gospa te 8. prosinca – Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije. Slijede zatim dva važna datuma, onaj 8. rujna kada se slavi rođenje Blažene Djevice Marije ili Mala Gospa te 31. svibnja kada je Pohođenje Blažene Djevice Marije. Uz te blagdane su i četiri obvezna spomendana: 22. kolovoza – Spomen Blažene Djevice Marije Kraljice, 15. rujna – Spomen Blažene Djevice Marije Žalosne, 7. listopada – Spomen Blažene Djevice Marije od Svete Krunice i 1. studenog – Prikazanje Blažene Djevice Marije. Crkva slavi i tzv. četiri neobvezna spomendana: 11. veljače – Spomen Majke Božje Lurdske, Bezgrešno Srce Marijino (subota nakon svetkovine Presvetog Srca Isusova), 16. srpnja – Spomen Majke Božje Karmelske te 5. kolovoza – Posveta bazilike Majke Božje Velike. Sve to govori o velikoj važnosti Majke Božje u životu hrvatskih vjernika, kojoj su posvećene mnoge crkve diljem Hrvatske, a koje će osobito biti posjećene i za ovoga blagdana Velike Gospe.