“Crveni” Sisak grafitom na poruke biskupa Košića
Biskup je pozvao da se glas ne da zagovornicima “lex Perković”
Danijel Prerad I prije su izjave biskupa Košića izazivale rasprave. Je li čudno što je baš u njegovo vrijeme u Sisku SDP-ova vlast smijenila HDZ-ovu? Nakon što je, uz nekoliko mjeseci prekida, Siskom od 1991. godine vladao HDZ s partnerima, 2013. godine vlast je u gradu preuzeo SDP, a gradonačelnica postala Kristina Ikić Baniček, koja je nedavno, na svečanosti u Brezovici u povodu Dana antifašističke borbe, na govornici izrekla pozdrav “Smrt fašizmu – sloboda narodu”. Taj je pozdrav jučer ujutro osvanuo crvenim sprejem nacrtan tik do sjedišta Sisačke biskupije, na zaštitnom pokrovu zgrade bivšeg kina “Sloboda”, koje je Sisačka biskupija kupila prije nekoliko godina i u kojoj se uređuje dijecezanski muzej.
Crkva nije monolitna
Vjerojatno je to bila reakcija Radničke fronte, koja se i potpisala dodavši crvenu petokraku i “Antifa Sisak”, na izjave sisačkog biskupa Vlade Košića koji je dan prije na misi u Gorama pozvao da se na predstojećim izborima glas ne da onima koji su 2013. glasali za tzv. lex Perković, optuživši ih za zaštitnike Josipa Perkovića i Zdravka Mustaća, iako se obojici moglo suditi i davno prije 2013., ali u Hrvatskoj. No, vjerojatnije je to bila i reakcija na brojne prije izrečene izjave biskupa Košića, a koje su u javnosti izazivale velike rasprave. Upravo je biskup Vlado Košić najistaknutiji u političkim porukama s oltara, pa je stoga pomalo čudno što je u njegovo vrijeme u Sisku, sjedištu Sisačke biskupije, došlo do smjene HDZ-a i dolaska SDP-a na vlast. – To govori da najveći dio katolika ne prihvaća ono što Košić govori, jer bi u državi s 90 posto katolika značilo da bi demokršćanske i druge desne stranke dobivale posvuda vlast. U razgovoru sa sugrađanima katolicima u Sisku jako velik broj njih ne slaže se s riječima i postupanjima biskupa Košića. To me ne čudi jer ne vidim kako bi se netko tolerantan, koji poštuje ideju mira, mogao složiti s njim – kaže povjesničar Hrvoje Klasić, rođeni Siščanin. Nije mu čudno što na svim izborima, unatoč većini katolika, oko 50 posto glasova dobiju lijevi. – Katolička crkva u Hrvatskoj nije monolitna organizacija što je vidljivo i iz 2. svjetskog rata kada je dio svećenstva bio u partizanima, dio je ostao u crkvi, ali su bili izraziti antifašisti, no dio je bio i u ustaškom pokretu Ante Pavelića. Dakle, kroz povijest smo imali velike razlike unutar hrvatske Katoličke crkve pa ne vidim razloga zašto to ne bi bilo prisutno i među vjernicima, što se i vidi po izbornim rezultatima – dodaje Košić. A odnos SDP-ove sisačke gradonačelnice Kristine Ikić Baniček, izabrane 2013., i sisačkog biskupa Vlade Košića, ustoličenog 2009. godine, nije najbolji, no nema otvorenog sukoba. No, prije no što je postala gradonačelnica Ikić Baniček je bila uključena u najveću lokalnu raspravu koju je Košić izazvao svojom zabranom korištenja imena biskupa Kvirina uz spomen Prvog sisačkog partizanskog odreda, na manifestaciji “Keltska noć”, koja obrađuje događaje iz sisačke povijesti. “Ostao sam zaprepašten, ljutit, kada sam vidio da se na istoj priredbi u Sisku, koji voli za sebe reći da je grad hrvatskih pobjeda, jednako slave sveti Kvirin, sisački biskup i mučenik i zaštitnik toga grada, te partizani, zločinci koji su rušili crkve i ubijali živu crkvu. Moj grad Sisak i cijela Hrvatska moraju odlučiti hoće li slijediti Krista ili antikrista, jer ne mogu jedno i drugo. Stoga zabranjujem ubuduće bilo kakvu upotrebu imena i lika svetog Kvirina zajedno sa zločincima partizanima”, rekao je Košić 2012., nekoliko dana nakon te manifestacije na misi u Zrinu, koji su partizani uništili 1943. godine.
“Sv. Kvirin bio bi partizan”
Tada je oporbena čelnica i gradska vijećnica Kristina Ikić Baniček izjavila “da bi sisački biskup iz početka 4. stoljeća, sveti Kvirin, 1941. bio partizan jer bi bio sa svojim Siščanima” osporivši pravo biskupu Košiću “da Siščanima govori što da rade i misle” te dodala: “Duboko vjerujem da u Crkvi i dalje ima moralne snage da, kao što su nekada nepogrešivo uprli prst u ‘grijeh struktura’, i ovaj put prepoznaju kukolj u svom žitu.” To je bilo u rujnu 2012. , a u svibnju 2013. godine pobijedila je na lokalnim izborima. I sada, na parlamentarnim izborima, SDP ju je rangirao visoko, kao 5. na listi. U ostatku Sisačke biskupije, koja se teritorijalno poklapa sa Sisačko-moslavačkom županijom, SDP vlada još jedino u Kutini. Petrinju vodi bivši HNS-ovac, a danas reformist, a ostatak općina i gradova uglavnom drži HDZ s partnerima. Na razini županije, nakon nekoliko mandata HDZ- ova Đure Brodarca, uslijedilo je nekoliko mandata SDP-ove županice Marine Lovrić-Merzel, a unatrag koju godinu na toj poziciji je HDZ-ovac Ivo Žinić. U sisačkom HDZ-u dijele zadnje mišljenje biskupa Košića. – Ne mislim nimalo dobro o sustavu koji je zatvarao ljude i ubijao ih bez krivnje i ikakvog suđenja. Stradalo je i puno nevinih Siščana. Ali pitanje je da li je oltar baš mjesto za takve poruke. Osobno bih najsretniji bio da takve rasprave budu napokon iza nas – rekao je čelnik sisačkog, sada oporbenog, HDZ-a Željko Krapljan.
FRANJO BUTORAC: Zakon o Gorskom kotaru je napravljen, ali nikada nije dospio na dnevni red Sabora. To govori o ozbiljnosti pristupa tom problemu