Vinjete bolje od transpondera i snimke tablica
‘Protive im se bankarski lobiji zbog smanjenja profita i sindikati‘
Nije jasno kako bi se naplatila cestarina od turista koji je ne žele dobrovoljno platiti ako bi se uvela naplata pomoću očitavanja registracije vozila mladen.milcic@vecernji.net Britanska konzultantska tvrtka Atkins, koja po zahtjevu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) kao kreditora naših koncesionara autocesta u većinskom državnom vlasništvu izrađuje studiju o restrukturiranju HAC-a, ARZ-a i HAC- ONC-a, u svom prvotnom nacrtu ne preporučuje uvođenje vinjeta kao najjednostavnijeg načina naplate cestarina zbog, kako kažu, nepravednosti tog sustava za one koji se rijetko koriste autocestama. Umjesto vinjeta predlaže se postupno uvođenje takozvanog free flow (slobodni protok) sustava naplate prema kojem bi se naplata vršila s pomoću transpondera (sličan postojećem ENC uređaju) koji bi se očitavao bez zaustavljanja i usporavanja vozila, ili s pomoću uređaja na autocesti koji bi očitavali registracije vozila i izračunavali cestarinu te vozaču slali račun na kućnu adresu. – Vinjete su od takvih sustava daleko isplativije i jeftinije kao prijelazno rješenje prema naplati cestarina putem satelitske navigacije, koja će sigurno stići u primjenu vrlo brzo. To jest su- vremena tehnologija, ali nazadna prometna ideja jer ćemo to skupo platiti, a nakon nekog vremena, kada u primjenu stigne GPS naplata, koja je najpoštenija jer korisnik plaća zaista onoliko koliko se vozi, cijeli sustav baciti u smeće – kaže bivši dekan Prometnog fakulteta u Zagrebu Ivan Dadić. Dadić smatra da su u upornom odbijanju uvođenja vinjeta pogoduje bankarskim lobijima i sindikatima. – Država treba upravljanje autocestama gledati kao opću korist, a ne samo kao profitabilnost samih koncesionara. Meni to izgleda kao zavaravanje javnosti i nespremnost vlasti da riješi problem. Nije mi jasno zbog čega su Most, koji je dolaskom na vlast glasno zagovarao uvođenje vinjeta, pa i HDZ odjednom povukli taj prijedlog. Vinjete bi donijele višestruku korist i sigurno povećale BDP za 0,5%. Povećao bi se promet autocestama, a time i niz drugih djelatnosti poput ugostiteljstva, a povećala bi se i sigurnost te na tome uštedjelo – kaže Dadić. Sličnu “free flow” naplatu kakvu predlaže Atkins u primjeni imaju Talijani i nazivaju je telepass. Donedavno je bila moguća samo za one koji imaju otvorene bankovne račune u Italiji, a sada je mogu koristiti i turisti bez talijanskog bankovnog računa. U automobilu trebate imati transponder, a cijena cestarina skida se s debitnih ili kreditnih kartica. Talijani imaju i klasičnu naplatu s uzimanjem kartice pri ulasku, ali na izlasku nema blagajnika, već se cestarina plaća putem automata. Drugo rješenje koje uključuje očitavanje registracije vozila koristi se većinom u SAD-u, a pitanje je kako bi se uopće s pomoću snimanja tablice i obračunavanja cestarine prikupljao novac nakon što se račun pošalje na kućnu adresu turista iz Češke ili Francuske ako ga oni ne plate. Koliko bi se uopće potrošilo na tužbe ako netko neće platiti račun.
Prekvalifikacija radnika
Nacrt studije predlaže i smanjenje broja radnika s nešto manje od 3000 na 1500, a višak su većinom blagajnici, ali i radnici na održavanju jer su standardi na našim autocestama, kako navode, viši nego na drugim autocestama u Europi. – Ovaj je prijedlog vrlo sličan onome koji su 2013. godine izradili konzultanti za monetizaciju autocesta i prihvatljiviji nam je od vinjeta. Sve se svodi na smanjenje rashoda i povećanje prihoda. Mi znamo da je neminovno provesti automatizaciju naplate, ali ljudi se moraju zbrinuti i prekvalificirati. Govori se da bi za održavanje autocesta bilo dosta jedan radnik po kilometru autocesta, što nije dovoljno i dovelo bi do outsourcinga – ističe predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić.