Uvode porez na gazirana pića da bi suzbijali dječju pretilost
Proizvođači ističu da je to udar na radna mjesta, a ne dobra mjera
Novcem prikupljenim od bezalkoholnih pića s visokim udjelom šećera u Britaniji bi se financirali programi tjelesne aktivnosti i prehrane
Dječja pretilost može se suzbiti porezom na bezalkoholna pića s visokim udjelom šećera, uglavnom gazirane sokove. Prijedlog je to britanske vlade koja je lansirala dugo pripremanu javnozdravstvenu strategiju kojom se upravo “haračem” za proizvođače sokova kani obračunati s rastućim problemom zdravlja djece, i to tako da novac prikupljen tim porezom usmjeri u programe poticanja tjelesne aktivnosti i uravnotežene prehrane za školsku djecu. Napredak ove široke akcije pratit će nadležne državne agencije, no, iako bi ona trebala krenuti od 2018., već je predmet brojnih polemika u otočnoj javnosti. Čak se trećina djece u dobi od 2 do 15 godina u Velikoj Britaniji smatra pretilom, što se očituje i u povećanom riziku od izbijanja kardiovaskularnih bolesti, ali i niže kvalitete života u odnosu na vršnjake “normalne” tjelesne težine. – Pretilost je prijetnja i za zdravlje djece i za gospodarstvo koje godišnje za ovaj problem izdvaja milijarde funti – upozorenje je tajnice ministarstva financija Jane Ellison.
Masovna potrošnja
Da je to i hrvatski problem, smatra nutricionistica Darija Vranešić Bender, koja ističe kako je vrlo velik broj pretile djece i u nas. – Velike kompanije poput Coca- Cole spremne su za promjene u industriji te su fleksibilne udovoljiti novim tržišnim zahtjevima, što se vidi iz primjera korištenja alternativnih zaslađivača. No, naj- veći je problem masovna potrošnja bezalkoholnih pića s visokim udjelom šećera koja u kombinaciji s ostalim faktorima zaista uzrokuje pretilost. Uvođenje poreza na šećer motivirat će kompanije da nastave kreirati zdravije proizvode – smatra Vranešić Bender. Uz pohvale novom britanskom modelu brige o zdravlju djece, istaknula je i da se u Hrvatskoj provode slični javno-zdravstveni projekti kojima se promiče tjelesna aktivnost i razvijanje prehrambene kulture od malih nogu. Jedan od njih je projekt Petica – igrom do zdravlja koji se dosad proveo u 16 zagrebačkih škola i tijekom kojeg se više od tisuću i pol djece moglo upoznati sa zdravim navikama. Porez na slatko ili na masno već imaju i Danska, Finska, Francuska..., a prije par mjeseci sličan je potez, kroz financijsko opterećivanje proizvođača slatkiša i slatkih pića, predlagao i sada hrvatski tehnički ministar zdravlja Dario Nakić, što je pak prehrambena industrija stubokom sasjekla već u pokušaju, držeći da bi porez dotukao male proizvođače.
Zatvaranje trgovina
Među najglasnijima kritičarima novih mjera britanske vlade je Gavin Partington, ravnatelj britanskog udruženja proizvođača bezalkoholnih pića, koji najavljeni porez naziva “kaznenim” i upozorava da će se gubitak radnih mjesta kao rezultat pada prodaje bezalkoholnih pića negativno odraziti na ekonomiju. Kritike se zasnivaju i na podatku da ostala pića na bazi mlijeka i kave nisu uključena u nove poreze, bez obzira na visok šećer. Oglasili su se i oboljeli od dijabetesa tipa 1 koji, da bi spriječili hipoglikemiju, posežu za povećanjem unosa šećera u krvi kroz pića s visokim udjelom šećera, dostupna i povoljna.
Uvođenje poreza na šećer motiviralo bi kompanije da kreiraju zdravije proizvode