Zbog Fedove kamate javni će se dug refinancirati teže i skuplje

Šefica Feda Janet Yellen možda neće dizati kamatu dok ne sazna koje će monetarne želje i preferencije osvojiti Bijelu kuću

Oči cijeloga financijskog i ekonomskog svijeta bit će u petak uprte prema Jackson Holeu. U tom poznatom izletištu i skijalištu u američkoj saveznoj državi Wyoming, smještenom u prostranoj dolini između planinskih lanaca Tetona i Gros Ventrea (hvala, Wikipedia) u petak će se održati redoviti godišnji simpozij Banke federalnih rezervi (FED) Kansas Cityja. Kako se očekuje, u uvodnom izlaganju predsjednica američke središnje banke Janet Yellen mogla bi dati naslutiti hoće li Fed povisiti svoju temeljnu kamatu već ove godine. Ako se to dogodi, bit će to za cijeli svijet, pa tako i za Hrvatsku, kraj razdoblja praktički besplatnog novca, koje u Americi traje već sedmu godinu. Globalni investitori tražit će veće prinose i na komercijalne i na državne obve- znice, pa će i Hrvatska svoj inozemni, pa i domaći javni dug već do kraja ove godine refinancirati teže i skuplje. Vodeći svjetski ekonomski analitičari, portali i forumi ne bave se posljednjih dana ničim drugim osim pogađanjem što će u petak reći Jannet Jellen, a Fed im u tome nimalo ne pomaže. Financijska tržišta vrlo su nervozna i u očekivanju petka trgovina dionicama već je u ponedjeljak krenula s malo nižih razina cijena. Posljednjih mjeseci, naime, u cijene kapitala već je ukalkuliran rast Fedovih kamata u ožujku sljedeće godine pa bi dizanje kamate ove godine poremetilo ustaljeni poredak. Većina analitičara, čini se, ne očekuje da će Fedova predsjednica doista najaviti dizanje Fedove kamate s pola posto već ove godine. No, nemir je unio potpredsjednik Feda Stanley Fischer, bivši glavni ekonomist Svjetske banke i guverner Središnje banke Izraela, svojim govorom u nedjelju u Aspenu u Coloradu, koji se uvelike prepričava i analizira. Američka središnja banka, rekao je Fischer, nadomak je ostvarenju svojih ciljeva, pune zaposlenosti i inflacije od dva posto, a za preostale probleme američke ekonomije, poput sporog rasta produktivnosti i preniskog udjela onih koji traže posao u ukupnom stanovništvu, monetarna politika više ne može puno učiniti. To je sada zadaća fiskalne, razvojne i regulatorne politike, ustvrdio je Fischer. Za Ameriku više nema smisla “pumpati” agregatnu potražnju, sada je vrijeme za ekonomiju ponude kroz “neku kombinaciju unapređivanja javne infrastruk- ture, boljeg obrazovanja, više ohrabrenja za privatne investicije i učinkovitiju regulativu”. A ako je tako, onda nema razloga da Fed ne počne dizati svoju kamatu, barem za jednu četvrtinu postotka. To za dužnike ne bi bilo puno, ali bi predstavljalo Fedov jasan signal financijskim tržištima. Brojni analitičari, međutim, ističu i jake razloge da Fedov novac još neko vrijeme ostane praktički besplatan. Kvantiteta radnih mjesta u SAD-u doista je povećana, kažu oni, ali njihova je “kvaliteta” očajno niska. I dok privatna potrošnja raste, investicije u trajna dobra još su ispod pretkriznih. Naposljetku, u studenome su predsjednički izbori i Janet Yellen neće ništa mijenjati dok ne sazna koje će monetarne želje i preferencije osvojiti Bijelu kuću.