EU skratio rokove plaćanja 10 dana, Hrvatska s 48 dana među lošijima
Hrvatska je u 2014. i 2015. smanjila rokove plaćanja, ali samo za dva dana
– Trenutačno je stanje s plaćanjem bolje nego što je bilo prije šest godina, ali lošije nego prije dvije godine – kaže Petar Lovrić iz HUP-a
Do četvrtka, 1. rujna, tvrtke su dužne Poreznoj upravi dostaviti prvo statističko izvješće o dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima iz kojega će porezna administracija dobiti uvid u to tko kome i koliko duguje. Pravilnik kojim je još u veljači ove godine uvedena obveza dostave obrasca OPZ-STAT-1 potpisao je Boris Lalovac u srpnju 2015. godine, no Zdravko Marić je zbog tehničkih razloga rok pomaknuo na 1. rujna. Hrvatska je bila prva država koja je 1. siječnja 2012. godine počela primjenjivati novu europsku Direktivu o plaćanju u komercijalnim transakcijama, čija je primjena na razini EU skratila prosječno vrijeme plaćanja među poduzećima za više od 10 dana.
Malo bolji
Europska komisija navodi da je Hrvatska, prema podacima za 2014. i 2015., među zemljama koje su smanjile rokove plaćanja, ali samo za dva dana – na prosječnih 48 dana. Manje je to nego što se čini našim poduzetnicima, ili što pokazuju podaci Fine iz godišnjeg izvješća za 2015. po kojima je vrijeme naplate od kupaca 61 dan. Petar Lovrić, jedan od čelnika HUP-a, kaže da statistike mogu zamagliti stanje. – Nelikvidnost i dalje generira nekoliko velikih sustava, sve ovisi kako su računali. Lako se dođe do dobrog prosjeka ako imate sto malih partnera koji vam plate u roku od tri dana i jednog velikog koji vam ne plati dulje od sto dana. Trenutačno je stanje s plaćanjem bolje nego što je bilo prije šest godina, ali lošije nego prije dvije godine – kaže Lovrić. Fina također potvrđuje pozitivan trend, ali i nešto dulje rokove od ovih koje spominje Komisija. Temeljem podataka iskazanih u godišnjim financijskim izvještajima poduzetnika za 2015. godinu, Fina je izračunala da je lani vrijeme naplate potraživanja od kupaca bilo 61 dan (2013. je bilo 66 dana), a vrijeme naplate kratkotrajnih potraživanja 89 dana (2013. je bilo 98 dana). – Obrazac će konačno pokazati tko kome duguje i tko generira nelikvidnost – ističe Petar Lovrić. Na papiru, rok plaćanja u svim vrstama transakcija, i u javnom i u privatnom sektoru, ograničen je na 30 dana, a samo iznimno, na 60 dana. Povjerenica Europske komisije Elżbieta Bieńkowska, zadužena za unutarnje tržište, izjavila je da kašnjenje u plaćanju još uvijek pogađa mnoga poduzeća, pogotovo mala i srednja. Europska komisija navodi da zakonski rok od 30 dana u dijelu koji se odnosi na javni sektor poštuje samo 11 država, dok je situacija u biznis sektoru nešto bolja. Hrvatska je po prosječnoj duljini plaćanja (48 dana) na visokom, devetom mjestu. Rekorder je Italija (144 dana), Španjolska 103, Portugal 94, a tu su još i Cipar, Belgija, Francuska, Bugarska i Grčka. U transakcijama među poduzetnicima Hrvatska je šesta među najlošijim članicama EU!
Kazne visoke, ali ih ne plaćaju
Mikael Ericsson, direktor tvrtke Intrum Justitia, navodi da je svako drugo malo i srednje poduzeće pod velikim pritiskom multinacionalki i drugih velikih dobavljača da prihvate zakašnjenja, a najviše pritužbi poduzetnika te vrste dolazi iz Italije, Portugala i Hrvatske. Ericsson također ističe da približno polovica svih vjerovnika ne zaračunava kamate i ostale troškove predviđene nacionalnim zakonima i direktivom jer se boje da će time ugroziti komercijalne odnose s moćnim poslovnim partnerima. Primjerice, hrvatski je zakonodavac odredio izrazito visoke novčane kazne za sve koji prekrše zadane rokove plaćanja. Kazna za dužnika bila bi od 10 tisuća do milijun kuna, a za odgovornu osobu od tisuću do 50 tisuća kuna, no nije poznato da je itko platio ikakvu kaznu. One bi se, međutim, mogle početi izricati po službenoj dužnosti nakon što stignu podaci iz OPZ-STAT-1 obrasca, a bit će zanimljivo vidjeti kakav će stav o tom pitanju zauzeti Porezna uprava, koja bi trebala imati isti obrazac ponašanja i prema javnom i prema privatnom sektoru. Državni rekorder po neplaćanju je zdravstvo, a tko je rekorder u privatnom sekoru znat će se kad Porezna uprava obradi obrasce, koje će joj ubuduće poduzetnici redovito dostavljati. Ne učine li to, mogu očekivati od 2000 do 200.000 kuna kazne.
Petar Lovrić (HUP): Nije bilo razloga da se odgađa obveza dostave podataka Mikael Ericsson: Velike tvrtke svuda pritišću male poduzetnike da prihvate dulje rokove